Predvođena Aleksisom Ciprasom, Siriza je na nedjeljnim izborima dobila 36 posto glasova i 149 zastupničkih mjesta, dva manje od apsolutne većine, osvojivši vlast u zemlji čija je proizvodnja posljednjih godina pala za četvrtinu i gdje je jedna od dvije mlade osobe nezaposlena.
Može li se Grčka suprotstaviti dominaciji Njemačke u EU-u?
"Pobjeda Sirize politološki je vrlo zanimljiva jer će nam pokazati da li je jedna članica Europske unije, sa strankom na čelu koja nudi radikalne alternative, sposobna suprotstaviti se dominantnoj politici EU-a predvođenoj Njemačkom", izjavio je politolog Goran Čular.
Smatra da su pobjedi te stranke prethodili vrlo snažni argumenti, a to je da su dosadašnje politike Nove demokracije i PASOK-a, stroge mjere proračunske štednje, odnosno 'rezovi' u plaćama, socijalnim naknadama, u zdravstvu, obrazovanju, mirovinama, rezultirale sve većim osiromašenjem ljudi i urušavanjem svih socijalnih službi, a da pritom cilj nije postignut jer je dug države sve više rastao.
'Tjedni koji dolaze bit će napeti': Pred EU su teški pregovori
"To se nije pokazalo kao djelotvorna politika za te države", kazao je Čular. Također će biti zanimljivo vidjeti, nastavio je, hoće li pobjeda Sirize dovesti i do pobjeda sličnih stranaka na jugu Europe, prvenstveno u Španjolskoj, Portugalu i na Cipru.
"Španjolski Podemos bi mogao ostvariti relativnu pobjedu na izborima", procjenjuje Čular. Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, međutim, smatra da je teško očekivati promjene na razini Europe, jer "teško da će kriza institucija doći iz centra Europe, iz Njemačke i Francuske".
Što se tiče sukoba Sirize s centrima moći u EU-a, Čular podsjeća da smo sličnoj situaciji svjedočili s vladom Viktora Orbana u Mađarskoj koji je ponudio "desni odgovor na neoliberalnu politiku štednje".
"No, Fides nije toliko radikalan (...) ljevica je daleko radikalnija i ostaje za vidjeti da li će Siriza uspjeti ohrabriti protivnike te neoliberalne politike i u srcu Europe. U Francuskoj je to desna Nacionalna fronta Marine Le Pen, a u Njemačkoj Die Linke (Ljevica)", kazao je Čular.
Vidjet ćemo, dodao je, koliko će Siriza u pregovorima s "trojkom" međunarodnih kreditora, Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom (ECB) i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ublažiti stavove, s obzirom da budući premijer Aleksis Cipras poručuje da želi ostanak u eurozoni.
Osvrnuo se i na stanje u Hrvatskoj koje je po pitanju gospodarstva vrlo slično gospodarskoj slici Grčke te ocijenio da u Hrvatskoj za sada ne očekuje značajniji odmak biračkog tijela od dominantnih stranaka SDP-a i HDZ-a.
"U Hrvatskoj još nema dovoljno kritičke svijesti i spoznaje o nužnosti promjena u zemlji i to nam pokazuju rezultati izbora", kazao je Čular i podsjetio da HDZ i SDP zajedno još uvijek osvajaju 70 posto glasova biračkog tijela.
"U Grčkoj je desnom i lijevom centru potpora zajedno pala ispod 50 posto, što je pretpostavka promjene", zaključio je Čular. "Socijalistički PASOK je s manje od pet posto glasova polučio iznimno loš rezultat, no nemamo takvu situaciju u Hrvatskoj", dodao je.
Pobjeda Sirize ohrabrenje za slične stranke
Profesor Anđelko Milardović s Instituta za europske i globalizacijske studije također vjeruje da bi pobjeda grčke Sirize mogla ohrabriti slične stranke u zemljama s istim strukturnim problemima, poglavito u Španjolskoj gdje raste popularnost Podemosa te smatra da je sličan scenarij moguć.
"To se može dogoditi i u Španjolskoj", kazao je Milardović, tumačeći takav razvoj događaja na jugu Europu, ali i u Francuskoj, "krizom lijevog centra".
"Lijevi centar se ne može nositi s recesijom koja ne jenjava (...) Socijalisti su zakazali", rekao je Milardović, podsjećajući na Hollandeovu vladu u Francuskoj i katastrofalan rezultat PASOK-a u Grčkoj. Pojašnjava da se u krizama radikalizira ponašanje ljudi i stranaka te da su krizna vremena plodno tlo za populističke stranke, poput desničarske Nacionalne fronte u Francuskoj.
"Zbog krize lijevog centra svjedočimo i rastu popularnosti stranaka na krajnjoj ljevici, radikalnim ljevičarskim ili lijevim populističkim strankama (...) Siriza svakako izlazi iz klasičnog koncepta ljevice", rekao je Milardović.
No, Europskoj uniji se lakše nositi s desnim populizom jer "ne dovodi radikalno u pitanje postojeći sustav", dodaje, navodeći kao primjer ne samo Francusku već i Mađarsku.
Pita se kako će reagirati Siriza kada međunarodni kreditori od nje zatraže da ispoštuje ugovor o 240 milijardi eura vrijednom paketu pomoći i vjeruje da će se Cipras odlučiti za sazivanje Međunarodne konferencije za otpis dugova po modelu da se otpiše 70 posto grčkog duga, te se krene od nule i vraća 30 posto duga pod kontrolom međunarodnih institucija.
"To je jedna spirala duga", nastavlja Milardović, koju je teško prekinuti i "očito je da je takav model odnosa u Europskoj uniji doveden u pitanje".
"Glavni igrači u EU-u će se morati zapitati kako dalje, jer ako ne nađu rješenje, jug će uvijek ključati i biti svojevrsni detonator", istaknuo je Milardović.
Koalicija Sirize s desnim populistima
Čelnik Sirize Aleksis Cipras bit će službeno imenovan premijerom u ponedjeljak poslijepodne a grčki predsjednik Karolos Papulias službeno će ga imenovati premijerom. Cipras kojemu je nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora nedostajalo dva mjesta do apsolutne većine u parlamentu uspio je dogovoriti savez Sirize s malom strankom Neovisni Grci, koja ima 13 zastupnika. Radi se o desnoj populističkoj stranci, također snažno suprotstavljenoj europskoj politici stroge proračunske štednje.
Siriza je u svojoj kampanji isticala da joj je glavni cilj okončati "novovjeku grčku tragediju", dugogodišnju recesiju koja je premašila 20 posto BDP-a u posljednjih pet godina, sveopće siromaštvo, prezaduženost kućanstava, stopu nezaposlenosti bez presedana odskoro 30 posto (među mladima više od 60 posto), propast malog i srednjeg poduzetništva i krah socijalne države.
Stranka čvrsto stoji na stajalištu da će okončati "grčku fiskalnu odiseju", da je program pomoći potpisan s "trojkom" sada stvar prošlosti te da će ponovo pregovarati o zajmovima. Istovremeno najavljuje promicanje programa društvenog i gospodarskog restrukturiranja, u cilju razvoja u kojem su u prvom planu potrebe ljudi i njihova dobrobit te očuvanje prirode.
Vodit će vanjsku politiku koja će biti miroljubiva, bez sudjelovanja u ratovima ili vojnim planovima, te politiku nezavisnosti i prijateljske suradnje sa svim zemljama, posebice susjedima. Zajedno s Europskom ljevičarskom strankom, Siriza zagovara udaranje novih temelja Europe, bez umjetne podjele i hladnoratovskih saveza poput NATO-a. Što se EU-a tiče, Siriza osuđuje dominantne ekstremno neoliberalne i euroatlantske politike i smatra da se moraju radikalno transformirati u smjeru "demokratske, socijalne, miroljubive, ekološke i feminističke Europe". Zalaže se za suradnju i koordinaciju lijevih snaga i socijalnih pokreta na paneuropskoj razini, ali bez eurocentričkih stajališta te stoga odbacuje ideju izolirane "tvrđave Europe".
U Europskom parlamentu Siriza je članica konfederalne skupine Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL).
Politika Sirize "utopija"?
Iako mnogi analitičari u dijelu programu Sirize vide "utopističko razmišljanje", 40-godišnji, namlađi vođa Grčke ikada smiruje strahove o sukobu s europartnerima i poručuje da "neće biti nikakvog katastrofičnog sukoba, ali niti uzmicanja i klanjanja".
"Potpuno smo svjesni da nam grčki narod nije dao 'bjanko ček' već mandat za nacionalnu obnovu", odaslao je jučer iz središta Atene svoju poruku čelnik Sirize Cipras.
Kod grčkih analitičara prevladava ocjena da su birači kaznili Novu demokraciju jer su zemlju vodili na malodušan način političkih stranaka starog režima.
"Većina Grka koji su glasovali za Sirizu ne očekuje spektakularnu promjenu, već neku malu. Marginalna promjena bi za njih bila značajna", rekao je Aristides Hatzis s atenskog sveučilišta. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
