KAD NOĆNA MORA POSTANE STVARNOST 'Krvi je bilo posvuda, tekla je poput crvene rijeke'

U svojem izvješću Amnesty International objavio je podatke prikupljene iz intervjua s 65 zatvorenika koji su preživjeli mučenja i zlostavljanja u tamošnjim zatvorima, za koje je sirijska vlada ranije u više navrata negirala navode.

Pročitajte i ovo Podrška od ranih dana Rusija natuknula kako su prevezli Asada: "On je siguran i to..." Geopolitička preslagivanja Preokret: SAD je nove sirijske vlasti proglasio teroristima, a sad traži načine komuniciranja

Zahvaljujući svjedočanstvima preživjelih bjegunaca iz 'najgoreg mjesta na planeti' te arhitektima iz londonske agencije Forensic Architecture, rekonstruirani su uvjeti i mučenja kojima su zatvorenici podvrgavani u tim zatvorima.

Amnesty International procjenjuje da više od 17.723 ljudi umrlo je u zatvorima otkada je počeo ustanak protiv predsjednika Bašara al-Asada, što je oko 10 ljudi svaki dan ili više od 300 mjesečno.

Mučna dobrodošlica

Zatočenici su često podvrgnuti teškim premlaćivanjima nakon dolaska u zatvor, koje je zlostavljanje poznato pod nazivom 'dobrodošlica'. Zatvor je smješten samo 30 kilometara od Damaska, a u njemu se nalaze tisuće zatvorenika koji su, prema izvješću Amnestya, mučeni ne samo od strane zatvorskog osoblja već i jedni od drugih. Otkriveno je i kako je zatvor Saydnaya tek jedan u nizu takvih zatvora.

Salam Othman, odvjetnik iz Alepa, zbog organiziranja mirnog prosvjeda, u takvom je zatvoru proveo gotovo dvije i pol godine. U svojoj je ispovijesti kazao kako su čuvar zatvora s nestrpljenjem iščekivali nove zatvorenike jer bi ih za dobrodošlicu istukli.

'Jedete prema zapovijedi, spavate prema zapovijedi i kad vam se naredi idete na toalet', rekao je Amnestyu jedan od zatvorenika vojnog zatvora Saydnaya.

Ta mučenja bila su brutalna i trajala neko vrijeme, a kako je ispričao jedan bivši zatvorenik, tuklo ih se svaki dan.

'Tukli bi nas ispred ćelija, podovi su bili preplavljeni krvlju koju nitko ne bi kasnije oprao. Ćelijama se širio nesnosan miris', ispričao je.

Predsjednik ogranka Bliskog istoka i Južne Afrike Amnesty Internationala, Philip Luther kazao je kako su uvjeti u zatvorima izuzetno loši te kako je nekoliko zatvorenika umrlo zbog neadekvatnog zbrinjavanja ozljeda.

Dodao je da je jedan od zatvorenika bio prepun različitih bolesti, a nekim je zatvorenicima uskraćena hrana. Zatvorenici su, osim regularnih tortura svjedočili umiranju u zatočeništvu te su nerijetko ćeliju dijelili s mrtvim tijelom.

Luther napominje kako sirijska vlada upotrebljava brojne načine mučenja ne bi li slomili svoje protivnike, a takve načine su u posljednje vrijeme primjenjivali na sve protivnike Asadovog režima.

'Krv je bila posvuda'

Bivši zatočenici ispričali su djelatnicima Amnesty Internacionala kako je taj horor i mučenje započelo već pri samom ulazu u zatvor gdje bi zatvorski čuvari novo pridošlim zatvorenicima organizirali 'party dobrodošlice' koji je uključivao bičevanje metalnim cijevima i kablovima. Jedan od zatvorenika kazao je kako se prema njima odnosilo kao prema životinjama.

'Cilj im je bio da se ljudi koji ulaze u zatvor što manje osjećaju ljudima. Vidio sam krv posvuda, tekla je poput crvene rijeke', rekao je jedan od zatvorenika.

Sigurnosne provjere pri ulasku u zatvor nerijetko su uključivale i seksualno zlostavljanje. Drugi su otkrili kako su bili mučeni ne bi li se iz njih izvuklo što više informacija prilikom čega su korištene razne metode mučenja kao što su nasilno guranje osobe kroz gumu od automobila (dulab) ili bičevanje po tabanima (falaqa).

Zatvorenici su također često bili mučeni elektrošokerima, nasilno su im odstranjivani nokti, zalijevani su vrućom vodom te su na njima gašeni opušci cigareta. Neke zatvorske ćelije bile su toliko male, a toliko prenatrpane da su zatvorenici morali spavati u smjenama budući da nisu fizički svi mogli leći na pod. Neki su spavali i u čučnju.

Salam, odvjetnik iz Alepa, ispričao je kako je svjedočio prebijanju jednog kung fu borca zbog toga što je trenirao ostale zatvorenike te ih učio tehnikama obrane.

'Trenera i još njih petoricu su pretukli na smrt odmah. Potom su isto učinili još 14-ici zatvorenika. Vidjeli smo kako krv teče iz njihove ćelije', rekao je Salam.

Silovanja elektrošokerom

Zatvorenici su također otkrili kako bi ih stražari znali namjerno ponižavati i degradirati koliko god je to bilo moguće. Jedan je opisao kako je stražar prisilio dvojicu muškaraca da se skinu te potom naredio da jedan siluje drugog, prijeteći da će, ako to ne učini, on sam umrijeti.

Još jedan zatvorenik, koji je uhićen od strane vojnih obavještajaca u Alepu 2011. godine opisao je kako ga je silovao jedan od njegovih ispitivača.

'Čitavo vrijeme sam nosio povez preko očiju. Visio sam na jednoj ruci, rame mi je u potpunosti bilo iščašeno. Izgubio sam osjećaj u ruci', rekao je jedan od zatvorenika djelatnicima Amnestya.

'Dok sam visio oni su na meni koristili elektrošokove, pendrekom udarali o moj penis. Zatim su uzeli uređaj za elektrošokove te ga umetnuli u moj anus. To je bilo moje prvi iskustvo silovanja. Tada je jedan od stražara tražio da mi se otkrije lice. Kad su mi skinuli povez ugledao sam svog oca koji je svemu svjedočio', ispričao je jedan od zatvorenika. (News.com.au)