SDP-ovci su prozvali Vladu da je u samo šest dana za gotovo jedan posto BDP-a promijenila proračun, i to, kako su kazali, na ustavno i zakonski upitan način. SDP je stoga od saborskog Odbora za Ustav i Poslovnik zatražio da ocijeni ustavnost Vladinih amandmana, a da se saborska rasprava i glasovanje o amandmanima do tada prekine.
Pročitajte i ovo
'Ovo nije amandman, ovo je novi proračun', poručio je Slavko Linić (SDP), rekavši kako je vidljivo da deficit i nakon Vladinih amandmana ostaje u visini neuspješnih pregovora Vlade i sindikata oko odgode rasta plaća u 2009.
'Unaprijed se pokušava pronaći krivca za probleme u idućoj godini koje će izazvati upravo takav proračun. To je jedno neozbiljno ponašanje za ozbiljnu krizu koja se očekuje u 2009.', kazao je Linić.
Potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav i Poslovnik Vladimir Šeks hitno je sazvao sjednicu svoga Odbora, pa je rasprava prekinuta.
Prije stanke, SDP-ove je optužbe odbacio ministar financija Ivan Šuker, kojega, kako je rekao, čudi da Linić zaboravlja kako je proračun donesen 2003., u vrijeme Vlade Ivice Račana, kada je u nekoliko dana, po direktivi iz Washingtona, proračunski rashodi smanjeni za 1,5 milijardi, a šest je amandmana vlada također podnijela na sam dan izglasavanja proračuna.
'Ako je danas neustavno i onda je bilo neustavno, ako je danas protuzakonito, onda je i tada bilo protuzakonito', poručio je Šuker.
Andrija Hebrang (HDZ) kazao je kako je Vlada svoju odgovornost i svjesnost spram financijske situacije pokazala upravo time što je, prateći zbivanja u svijetu, s prijedlogom proračuna pričekala do zadnjeg dana.
Vlada je amandmanima na prijedlog proračuna i izvanproračunskih fondova smanjila proračunski deficit za 2,3 milijarde kuna, pa će deficit konsolidirane opće države biti 0,88 posto BDP-a (0,72 posto deficit središnje države, a 0,16 posto izvanproračunskih fondova), umjesto prvotno planiranih 1,6 posto.
S četiri amandmana Vlada smanjuje deficit središnje države za 1,95 milijardi kuna, a sa po dva amandmana za 350 milijuna kuna smanjit će se rashodi Hrvatskih cesta (najveći dio, 100 milijuna kuna, odnosi se na smanjenje izdvajanja za Pelješki most) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Kod smanjenja proračuna središnje države najviše se, za 1,7 milijardi kuna smanjuju rashodi Ministarstva zdravstva, s tim da se Ministarstvo financija obvezalo do kraja godine iznaći 900 milijuna kuna da se zdravstvu pokriju dugovi za lijekove.
Manje u odnosu na prvotni plan u proračunu iduće godine mogu očekivati ministarstva obrazovanja (80 milijuna kuna manje), poljoprivrede (96 milijuna kuna), gospodarstva (10 milijuna), vanjskih poslova (47,3 milijuna), branitelja i obitelji (10 milijuna) te financija (6,5 milijuna kuna).
