Hrvati vole domaće, ali ga nema dovoljno: Pogledajte što ćemo morati uvoziti od voća i povrća

Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u 2023. u odnosu na 2022. godinu, porasla proizvodnja jabuka i mandarina, dok je istodobno pala proizvodnja šljiva, višanja, jagoda, krušaka i ostalog voća.

Proizvodnja jabuka prošle je godine povećana u odnosu na godinu ranije za 39,2 posto, na 66.510 tona. Povećana je i proizvodnja mandarina, za 3,5 posto, na 43.518 tona te lješnjaka, za 16,1 posto, na 3004 tone.

Pročitajte i ovo Veliko slavlje FOTO Njemačka legalizirala kanabis: "Konačno se možemo pokazati. Ne trebamo se više skrivati"

Pad proizvodnje zabilježen je kod šljiva, za 41,7 posto, na 6.610 tona, višanja za 27 posto, na 4718 tona, breskvi i nektarina za 24,4 posto, na 2984 tona, jagoda za 24,8 posto itd.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 94.683 tona, što je pad od 19,4 posto prema godini ranije. Prirod po trsu je iznosio jedan kilogram, što je pad od 23,1 posto.

Pročitajte i ovo Niz problema FOTO Luka će se dugo oporavljati nakon rušenja mosta: Otkriveno i koliko bi novi mogao koštati

Povećana proizvodnja salate i kupusa; pala proizvodnja rajčice

Među povrćem rast proizvodnje je zabilježen kod salate, za 14,1 posto, na 7395 tona, kupusa bijelog i crvenog, za 12,8 posto, na 32.494 tone, cvjetače i brokule, za 52,4 posto, na 2351 tonu, dinje, za 59,2 posto, na 5119 tona, luka i češnjaka, za 18,7 posto itd.

Istodobno je pala proizvodnja rajčice, za 16,3 posto, na 26.421 tonu, poriluka, za 22,6 posto, na 1452 tone, krastavaca i kornišona, za 36,7 posto, na 8167 tona, paprike, za 6,9 posto, na 9731 tonu te mrkve, za 20,2 posto, na 8744 tone.

Proizvodnja maslina je u 2023. u odnosu na godinu ranije pala za 25,6 posto, na 29.844 tone.

Zašto se ne proizvodi više?

Proizvodnja domaćeg povrća je nedostatna, a kad je riječ o voću na nedavno održanom znanstvenom stručnom skupu pod nazivom "Voćarstvo u ekološkoj proizvodnji" istaknuto je da ima nekoliko razloga za pad prinosa. Trend je prelaska na ekološku proizvodnju, a ona daje manje voća. Ima nešto i u tome da se poticaji daju za uzgoj određenih kultura, a ne za samu proizvodnju, nedostaje i radne snage a tu su i klimatske nepogode.

"Žalosno je to što je Hrvatska samodostatna samo u mandarini jer se proizvede više nego što Hrvatska može potrošiti'', upozorio je tom prigodom predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.