Voćke su u cvatu, a voćari u strahu: ''Morat će doći do znatnih promjena''

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca sramotan incident Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on U Španjolskoj Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?

Visoke temperature i ove su godine ubrzale cvatnju ranih voćnih vrsta. Marelice u Slavoniji već su debelo u cvatu, a voćari strepe zbog uobičajenog mraza koji ih svake godine uništi gotovo u cijelosti.

Ove godine cvatnja je počela skoro mjesec dana ranije. Voćari se vesele ranijoj berbi, ali svjesni su da je to i velik rizik.

"I ove godine se kao i posljednjih pet bojimo hladnih fronti i mrazova. 
Imate četiri godine kada tapkate u mjestu i ne znate što biste radili, a u isto vrijeme klima vas opominje da možda nije više vrijeme za marelicu", kaže voćar Domagoj Škobić.

Domagoj ima najveći voćnjak marelica u Hrvatskoj i pokušao je problemu doskočiti ventilatorom.

"Ti se možeš obraniti od -1, -2 maksimalno -3 stupnja, a sve iznad minus 4 nema smisla. Mi smo imali nekoliko noći temperaturu ispod -8 stupnjeva",  požalio se.

I oni koji sade da bi se osladili domaćim voćem snalaze se kako bi svoj urod spasili.

"Pomalo nešto dimim, različite voćke u različito vrijeme stižu. Vjerojatno da će u trećem mjesecu doći jaki mrazovi. Ali ipak nešto ostane i čovjek se može zasladiti", kaže Drago Budimir iz Osijeka.

Pročitajte i ovo Krivac je tihi ubojica Trogodišnje dijete u Osijeku hospitalizirano zbog trovanja: Doznajemo u kakvu je stanju

Da ćemo se sve manje sladiti ranim sortama domaćeg voća, ističe i struka.

"Debelo smo zagazili u klimatske promjene i morat će doći do znatnih promjena", kaže Danijel Jug, agroklimatolog s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

"Treba se okrenuti znanosti, struci koja će morati iznalaziti rješenja u dobivanju kultivara koji će biti prilagođeni ovim klimatskim prilikama", objasnio je Jug.

"2021. godine imali smo elementarnu nepogodu. 2022. aplicirali smo na mjeru 5, 2023. tražili smo nadopunu i dosad se ništa ne događa. Jednak problem kao klimatske promjene je i naša birokracija", kaže Škobić. 

Pročitajte i ovo (Ne)zadovoljni sindikati Sprema li se novi štrajk? "Nije točno da je ovo najveće povećanje plaća. Rast 90-ih bio je veći od ovog što je sada na stolu"

Iako se slavonski voćari bore s temperaturnim razlikama, ne preostaje im ništa drugo nego prilagoditi se.

"Likvidnost nam je održiva, nismo otpuštali nijednog čovjeka, radimo sve agromjere u roku... Prodaješ pokretnine, nekretnine da opstaneš i ostaneš tu", dodaje.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.