'Blizu smo otvaranju pregovora pogotovo što se tiče pravosuđa i ljudskih prava. Potencijalni problemi bili su vezani uz Haški sud. Što se tiče samo stanja u pravosuđu, jako mi je drago da je Komisija zadovoljna poduzetim reformama, a ono što će pozorno pratiti jest da se te reforme i provedu', izjavio je Šimonović nakon razgovora s povjerenikom Europske komisije za pravosuđe, slobode i sigurnost Jacquesom Barrotom.
Pročitajte i ovo
Europska komisija već je u prosincu prošle godine potvrdila da je Hrvatska ispunila mjerila za otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, koje spada u najteža i najsloženija poglavlja. Sada se o tome raspravlja u tijelima Vijeća EU-a, koje treba dati konačno zeleno svjetlo za otvaranje toga poglavlja.
Češko je predsjedništvo pozvalo glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza da u sljedeću srijedu dođe na sastanak Odbora stalnih predstavnika (COREPER) kako bi izvijestio predstavnike zemalja članica o suradnji s ICTY-em svih zemalja koje su pod njegovom nadležnošću.
Šimonović je u srijedu, prvog dana svoga posjeta Bruxellesu, izjavio da očekuje pozitivnu ocjenu haškog tužitelja. 'Sada je važno kakvu će ocjenu iznijeti tužitelj Brammertz sljedeći tjedan u Bruxellesu u razgovoru s veleposlanicima. Nadam se da će ta ocjena biti povoljnija nego se ovaj trenutak u Hrvatskoj očekuje', izjavio je Šimonović.
Šimonović svoj optimizam objašnjava time što će do 15. veljače biti dovršen zajednički dokument ureda haaškog tužiteljstva i hrvatske Vlade u kojem će se točno razlučiti koji je od traženih dokumenata postojao, a sada nije dostupan, i objasniti zašto je nedostupan.
'Sada provjeravamo jesu li postojali dokumenti koje traži Brammertz'
Haaško tužiteljstvo od početka suđenja Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču traži da Hrvatska dostavi dokumente o uporabi topništva u "Oluji". Dio dokumenta Hrvatska je pronašla i dostavila Haagu, koji tvrdi da to nije sve, a Hrvatska uzvraća da ti dokumenti i ne postoje. Tužiteljstvo drži da bi tzv. topničkim dnevnicima uspjelo dokazati svoju tezu o neselektivnoj uporabi topništva u "Oluji".
'Ključno je razlučiti koji od dokumenata jesu, a koji nisu postojali. To znači da će haaško tužiteljstvo i hrvatski stručnjaci identificirati svaki dokument i utvrditi je li bio proizveden i ako je bio proizveden, a danas ga nema, zašto je nedostupan', rekao je Šimonović.
Dodao je da je i od Brammertza zatraženo da objasni kako je identificirao 33 dokumenta koje traži, za koje pretpostavlja da postoje, i koji, kako tvrdi, sadrže zanimljive elemente za tužiteljstvo. 'Sada provjeravamo jesu li ta 33 dokumenta postojala. Dakle kategorije dokumenata 'koji su možda mogli postojati' nakon 15. veljače više neće biti', rekao je Šimonović.
Šimonović je istaknuo da je povjerenik Barrot izrazio posebnu podršku i posvetio posebnu važnost sustavu izbora sudaca te mjerama za stvaranje učinkovitog sustava za sprječavanje organiziranog kriminala i korupcije.
