Gordana Sobol kazala je da zakon, za razliku od važećih propisa koji reguliraju zaštitu radničkih prava, štiti radnika od svih uzroka koji mogu dovesti do zlostavljanja na radu. Upozorila je, naime, da u važećem zakonodavstvu ne postoje rješenja za zlostavljanje na radu na temelju osobina ličnosti, individualnih i grupnih obrazaca ponašanja, nepostojanja industrijske kulture ili nastupanja s pozicije moći.
Sobol je izvijestila da ankete i istraživanja u posljednjih desetak godina ukazuju da u članicama EU ima oko 13 milijuna radnika koji su žrtve mobbinga. SDP-ov zakon kao zlostavljanje na radu propisuje svako ponašanje fizičke, psihičke ili spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
U sudskom postupku žrtve zlostavljanja imale bi pravo zahtijevati od suda da naredi prestanak radnje kojom je povrijeđeno njihovo pravo te uklanjanje njome izazvanih posljedica. Predloženi zakon podržao je HNS, u čije je ime Miljenko Dorić rekao da zaslužuje ocjenu vrlo dobar, 'ali to, nažalost, nije prolazna ocjena u Hrvatskom saboru'. Vladi je zamjerio jer, unatoč poraznim podacima o sve većem broju žrtava mobbinga, a time i lošijeg zdravlja radnika te slabijeg poslovanja, svoje odbijanje SDP-ova zakona obrazlaže tek time što je osnovala radnu skupinu za izradu zakona.
Boris Kunst (HDZ) kazao je da je zakon vrijedan pažnje, ali da ga ne može podržati, jer smatra da veće normiranje neće zaštititi radnike od mobbinga. 'Problem mobbinga nećemo riješiti kumuliranjem propisa, već uređenjem odnosa između poslodavaca i radnika', rekao je. 'Predloženi zakon samo je još jedan od propisa koji sadrži rješenja koja već postoje u zakonima koji su na snazi', dodao je Kunst.
Istoga je mišljenja i HSS-ova Marijana Petir. 'Ponavljaju se postojeća zakonska rješenja, bez nekih novih mehanizama koji bi doprinijeli sprječavanju zlostavljanja na radu', ocijenila je.
Stočari su očajni
Sporna kava
suze radosnice
