Kupite stan, a onda u njemu ne možete spavati: Stručnjaci tvrde - nigdje nema takvog kaosa kao u Zagrebu!

Kako i zašto je politika godinama zatvarala oči na postavljanje reklamnih panoa mimo pravila? Premda gradske vlasti u metropoli najavljuju uvođenje reda, dokumenti koje je dobilo Provjereno, govore nešto potpuno drugo.

Dignete kredit, kupite stan, a onda vam pred prozorom nikne osvijetljena reklama veličine vašeg stana. I krene vaša noćna mora.

"Cijelo vrijeme imate osjećaj budnosti, ne uspijevate zaspati", rekla je za Provjereno stanarka koja je željela ostati anonimna.

Dopredsjednik udruge Naše nebo, Boris Štromar objašnjava, "Kada se stavi reklama 20 metara nekome od prozora, rješenje nije da spustite rolete. Rješenje je 'pustite nas na miru od silovanja s reklamama'" kaže Štromar i dodaje, "To je kao da vam pod prozor dođem s bendom i orkestrom, nabijem 100 decibela cijelu noć i kažem, ako vas to smeta stavite si čepiće za uši".

Pročitajte i ovo Svaki korak Ekipa Provjerenog zabilježila cijeli proces transplantacije srca: "Ovo je krv, špricanje, život"

10. veljače ove godine zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević govorio je da moraju uvesti reda. "Isto tako ću najaviti da imamo više stotina reklamnih panoa koji su ilegalno postavljeni".

Kamilo Antolović, sudski vještak za marketing, kaže kako gotovo nigdje u nekom većem europskom gradu nije vidio "takvu anarhiju, takvu prašumu u vanjskom oglašavanju kao u gradu Zagrebu". Gdje god se okrenete, reklame su tu. Stanari jedne zagrebačke novoizgrađene zgrade nisu ih toliko primjećivali dok im jedna takva nije zasvijetlila ravno u sobe.

Pročitajte i ovo Ivano Miočić Desetogodišnji genijalac iz Šibenika šahovskoj eliti pomrsio planove, ovo je njegova priča

"Idete dijete uspavati oko 7, 8 sati, vi ga ne možete uspavati. Ove digitalne reklame koje konstantno blicaju, njima smetaju. Tako da je uznemiravanje non stop", kaže stanarka.

Red u vanjskom oglašavanju se uvodi, uvjeravaju u gradu. Pročelnik Stanko Kordić tvrdi da su u prvom koraku napravili inventar, "odnosno snimili sve reklamne panoe koji su postavljeni u gradu i njih je negdje 4300".

Više stotina je ilegalno, kako je rekao početkom godine Tomašević. Da bi odgovorili zašto i kako je do toga došlo potrebno je premotati film do 2007. kada je Milan Bandić shvatio koliki se novac vrti u ovom poslu.

"Radi se o stotinama milijuna kuna, dakle desecima milijuna eura", tvrdi Antolović.

Pročitajte i ovo Dobre vijesti Marinela je teško bolesna djevojka čije liječenje ovisi o novcu koji nema: Sada joj možete pomoći

Pokojni gradonačelnik je ovaj biznis proglasio komunalnom djelatnosti. Osnovao je tvrtku u kojoj grad ima 51 posto udjela, a ostatak privatnik. Na javnim površinama imaju monopol, a ostali vode bitku za bolje pozicije na privatnim parcelama. Svi trebaju rješenje grada za svoje panoe. Grad od toga uprihodi oko 25 milijuna kuna.

Ilegalnost, kako kaže Kordić, očituje se u postavljanu. "Dobije rješenje za postavljanje na privatnoj površini, malo ga maknu prema javnoj pa zahvati javnu, ili način na koji ga okrenu prema prometnici". Otkako je postao pročelnik, potpisao je pedesetak rješenja kojima odobrava komercijalnim tvrtkama postavljanje reklamnih panoa.

Nepravilnosti koje smo već naoko primijetili uspoređujući ugovore i stvarno stanje, potvrdio nam je i sudski vještak. Kordić objašnjava da će komunalno redarstvo u idućih slijedećih mjesec dana provjeriti postavljanje reklamnih panoa i vidjeti jesu li u skladu s rješenjem.

Prvo, ovi ugovori potpisani su prije više od pola godine, dakle to je već trebalo biti provjereno. Drugo, jednostavnim pregledom katastra i orto snimaka vidljivo je da neki od tih plakata na tim pozicijama punih 20 godina.

Na pitanje zašto služba ne provjeri postoji li plakat na tom mjestu i ako postoji čiji je, Kordić kaže kako će to "provjeriti iza toga, potpuno je svejedno". U izjavi je rekao jedno, pisano potvrdio da su sve spomenute lokacije provjerili i štoviše napisali naloge za uklanjanje. I to još u ožujku i travnju! Ali onda je on te iste ugovore za iste te panoe, na istim tim česticama, ponovno potpisivao u mjesecima iza toga. Na dodatan upit novinarke Jelene Rastočić, odgovorio je da to nije neuobičajeno.

Pročitajte i ovo ispovijesti zatvorenica Mjesto gdje kamere rijetko zalaze, a od njega mnoge prođe jeza: Osuđene su za ubojstva, čedomorstva, ratne zločine...

20 godina jednog ilegalno postavljenog panoa preračunato u novac, je "za najniži iznos od 600 kuna, puta 12 mjeseci je 7200 kn, puta 20 godina, je gotovo 150 tisuća kuna, odnosno 20 tisuća eura, samo jedan plakat, jedna površina", izračunao je vještak Antolović.

I to je najniža svota koju bi grad dobio. Ako je ilegalan svaki peti, dakle njih više od 800, govorimo o milijunskom iznosu za koji marketinški stručnjak tvrdi da bismo izgradili bismo 6 vrtića. S time da tome treba pribrojiti i posao od reklama na autobusnim i tramvajskim stanicama. Ugovor za njih gradskoj tvrtki istekao je 2016. i nije obnovljen već je pušteno da se sam produžava zakonom o obveznim odnosima.

Zbog izgubljene dobiti jedna je stanarka zgrade u zagrebačkom Trnju, dobila je tužbu tvrtke koja je pano postavila. A što su onda radili komunalni redari?

"Prvo su rekli da ne rade navečer i da ne mogu, onda smo inzistirali i kad se javilo 10- 20 ljudi pristali su, davali su obećanja da će se sigurno promijeniti, da će ugasiti reflektore i maknuti, sve je to bilo kratkog roka trajanja i nažalost i nakon dvije godine je reklama jop uvijek tu", kaže stanarka.

Osim što utječu na vizualni identitet grada, pojačavaju svjetlosno onečišćenje, istraživanje provedeno u Australiji 2019. pokazalo je da 88 posto vozača tijekom vožnje pogleda u oglasni pano. A distrakcija uzrokuje 80 posto prometnih nesreća.

Sve je više građana koji se javljaju da im reklame ometaju mir. Svjetlosni šou, koji je snimio građanin iz Sesveta na njihovu sreću nedavno je prestao kada je pano ugašen.

Od svibnja su na snazi nova pravila. "Morat će smanjiti emitiranje svjetlosti do 50 posto, a svi ovi veći će pasti pod režim svjetlostaja, dakle morat će se gasiti u određeno vrijeme", uvjerava Kordić.

Digitalni panoi više ne smiju biti veći od 12 metara četvornih, osim ako nisu tvrtki u svrhu samoreklamiranja. To se ne sviđa dijelu građana koji velikim reklamama na pročelju zgrade pune pričuvu. A ni komercijalnim pružateljima usluge vanjskog oglašavanja. Teško će se udovoljiti svima. No činjenica je da vanjsko oglašavanje itekako treba red, ali ne onaj u kojem nešto kažnjavaš i dopuštaš u isto vrijeme.

U konačnici građanima uopće nije važno tko će postaviti reklamni pano i na koju površinu, sve dok im ne narušava kvalitetu života, ugrožava ih u prometu ili radi štetu u proračunu koji svi punimo.

Cijelu priču pogledajte u videoprilogu. 

Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr