RASPRAVA O 'ŠVICARCU' 'Bankarski sustav je pokazao pohlepu, nemoralnost i nebrigu'

Nakon što su se za govornicom redali saborski zastupnici koji su bili složni da Hrvatska treba pokazati veliko srce i pomoći na sve moguće načine, kao i da pri tom trebamo biti oprezni, Sabor je nastavio s dnevnim redom sjednice na kojem je rasprava o 'švicarcu'.

Pročitajte i ovo Prvi put sjeli u saborske klupe Nova lica u Saboru: "Uzbuđenje postoji, nastojat ćemo biti što bolji" Konstituiran Sabor Neobična nezgoda u Saboru, a čeka se i Milanovićev potez: "I o njemu ovisi hoćemo li sutra imati novu vladu"

Prvi je za govornicu stao ministar financija Boris Lalovac koji je predstavio plan rješavanja problema kredita u švicarskim francima.

'Računica jasno pokazuje da takav oblik kreditiranja, osobito stambenih kredita koje uzimaju mladi ljudi i mlade generacije, drži ih zarobljenima punih 8 godina koliko u prosjeku traje otplata kamate', rekao je Lalovac te spomenuo ostale zemlje koje su se našle u istom ili sličnom preoblemu te naveo njihova rješenja u vezi kredita u švicarskim francima.

'Odluka koja će danas biti donesena u hrvatskom Parlamentu iznimno je važna za sve građane koji imaju kredite u švicarskim francima', zaključio je ministar Lalovac.

Lalovac: "švicarci" su svjetonazorsko i pitanje suverenosti države

Sabor je u četvrtak započeo raspravu o zakonskim prijedlozima kojima bi se omogućila konverzija u euro svih kredita vezanih uz švicarski franak, a ministar financija Boris Lalovac uvodno je naglasio kako je "svjetonazorsko i pitanje suverenosti države da ispravimo anomalije koje su se pojavile na tržištu, da se pokažemo da smo suverena država i zaštitimo svoje građane".

Lalovac je naveo kako je uz švicarski franak vezano gotovo 90 posto stambenih kredita odobrenih u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Ustvrdio je kako u Hrvatskoj tada uopće nije bilo švicarskog franka kao valute, da su banke klijentima isplatile kune, a da su se u matičnim bankama u inozemstvu zadužile u euru.

U prilog toj tvrdnji naveo je podatke iz biltena HNB-a, po kojima su banke na tečajnoj razlici u tom razdoblju zaradile 3,5 milijarde kuna.

Iako su banke istodobno izgubile 3,3 milijarde kuna na financijskim derivatima, Lalovac tumači da je riječ o derivatima koje su sklapale s matičnim bankama u Austriji i Italiji, pa je gubitak banaka u Hrvatskoj nadoknađen kroz dobit njihovih banaka-majki.

Upozorio je i kako u biltenu HNB-a stoji da su banke imale vrlo malu razinu izvora u švicarskom franku. "Kad govorimo o zaštiti investicija, govorimo da su ovdje investicije od strane austrijskih, talijanskih i drugih banaka u Republiku Hrvatsku ušle u eurima i da njihov povrat prema njihovim majkama mora biti u eurima", tumači Lalovac.

Navodi da su problem sa švicarskim frankom i druge zemlje rješavale kroz posebne zakone, a pozvao se i na presude u korist dužnika u drugim zemljama. Kazao je kako je, primjerice, austrijski vrhovni sud presudio kako jedna banka dužnicima mora nadoknaditi štetu jer im je nedovoljno obrazložila rizik kredita u švicarskom franku.

"Ogromne su presude i kazne za bankarski sustav koji je u vremenima obilja novca na tržištu pokazao pohlepu, nemoralnost i nebrigu u rješavanju dugoročnih stambenih problema građana. Sad se postavlja pitanje hoćemo li da ti ljudi i dalje imaju agoniju jer se radi o njihovim stambenim problemima, pravu na dom, da cijeli život vraćaju a nikad neće vratiti svoj kredit, ili ćemo im dati mogućnost da ih izjednačimo sa onima koji su uzimali u eurima i kojima je zapravo osnovna supstanca cjelokupnog bankarskog sektora u Hrvatskoj bila u eurima", rekao je.

Odbio je tumačenja da se država ne bi trebala miješati u tržišne odnose, ocjenivši kako su upravo sloboda tržišta i nepostojanje regulative dovele do problema sa "švicarcem".

Stanka na početku sjednice

Na početku zasjedanja Hrvatskog Sabora saborski zastupnici redom su izlazili pred govornicu i govorili o valu migranata i zbjeglica koji pristižu u Hrvatsku. Složili su se kako Hrvatska mora učiniti sve što je potrebno kako bi se izbjeglicama i migrantima koji ulaze u Hrvatsku pomoglo da nastavi sa svojim putivanjem prema zapadnim zemljama.

Milorad Pupovac kazao je da Hrvatska kao članica EU i suverena zemlja moramo zanti što ćemo činiti.

'Imamo obaveze prema humanitarnim obavezama, trebamo voditi računa o tome što možemo, a što ne možemo, što je dobro, a što nije za nas. Oni kojima su izbjeglice problem, pitat ću ih gdje du bili prije 4, 5 godina kada je trebalo govoriti o posljedicama rata u Siriji i okolinim zemljama. Tada pameti nije bilo, no nema je ni sada kad se ovako reagira. Trebamo pokazati da možemo napraviti ono što je potrebno. Neka Europska komisija komunicira sa svim zemljama na isti način. Do jučer su Austrija, Francuska i Njemačka bile zemlje tranzicije. Grčka je tranzitna zemlja od prvog dana. Hrvatska ne može biti izuzetak. Treba s nama komunicirati da zajeedno nađemo način na koji ćemo riješiti ovaj problem', rekao je Milorad Pupovac.

Osnovan poseban Stožer, Milanović: 'Moramo štiti nacionalne interese'

Nekoliko saborskih klubova zatražilo je u četvrtak na početku zasjedanja stanku zbog izbjegličke krize. Stanku je prvi zatražio Damir Kajin (ID), upozorivši kako je do osam sati u Hrvatsku ušlo 5.650 migranata te kako bi se ta brojka u narednim danima mogla popeti na 15, čak i 20 tisuća.

"Idealno bi bilo da ministar informira dnevno, ako ne čak i svaki sat, zbog humanitarne katastrofe koja nam prijeti", rekao je Kajin.

Njegovu zahtjevu pridružili su se gotovo svi klubovi pa je predsjednik Sabora Josip Leko odredio desetominutnu stanku.

'Tražit ćemo međunarodnu pomoć, ako to bude potrebno i ako brojke nastave rasti. Ne razmišljamo o zatvaranju granica. Mi se ponašamo drugačije, humanije', rekao je Joško Klisović.

'Napravit ćemo sve što je potrebno, stavit ćemo u funkciju sve kapacitete! Ponašamo se u skladu s onim što smo mi nedavno prošli', rekla je ministrica Anka Mrak Taritaš.

'Robne zalihe su dostatne. Ima dovoljno za nekoliko tjedana. Ako bude nedostajalo nabavit ćemo, ali neće, jer nije falilo ni u Gunji', kazao je ministar Ivan Vrdoljak.

'Moramo se postaviti kao suverena i jednako važna članica Europske unije, ali istovremeno pomoći izbjeglicama. No, ne dolaze svi zbog rata. Hrvatska je imala i ima bogato iskustvo. U jeku najžešćeg rata primali smo stotine tisuće izbeglica, nismo ih pitali odakle dolaze', rekla je Kosor te dodala kako je Hrvatska svima pomogla nakon čega su joj ostali veliki dugovi. 'Ovo je ozbiljna tema koja ne smije postati predizborna tema. Vlada mora jasno uzeti u obzir činjenice da i Srbija i Makedonija 'lifraju' izbjeglice prema našim granicama. Hrvatska danas mora odlučiti o maksimalnom broju izbjeglica koje možemo primiti', dodala je Kosor.

'Trebamo čuvati politička i humanitarna načela. Morali bismo utvrditi kada za Hrvatsku humanitarno pitanje prerasta u neko drugo pitanje. Kada RH mora djelovati i politički. To je pitanje koje nije dobilo jedinstven odgovor u ovoj raspravi', rekao je Josip Leko te predložio da sjednica Hrvatskog Sabora u petak počne u 9 sati kako bi raspravili temu vala migranata.

Novak o preseljenju Centra za slijepe Vinko Bek

Stanku je istodobno zatražio i Mladen Novak (OraH), kako bi upozorio na stanje u centru za obrazovanje slabovidnih osoba "Vinko Bek". Problematizirao jr preseljenje zagrebačkog Centra za slijepe i slabovidne osobe Vinko Bek iz Nazorove ulice u "neadekvatan prostor" u Kušlanovoj ulici.

'Zašto se sve to događa pred izbore, kad je očito da nitko ne može donijeti adekvatnu odluku ni reagirati, upitao se Novak nakon saborske stanke.' Naveo je kako je o preseljenju Centra u "neadekvatan prostor u Kušlanovoj" odlučeno tri dana prije početka škole, te upozorio da se radi o osobama koje se ne mogu same brinuti o sebi niti doći do javnosti.

Novak je ocijenio kako je zanimljivo da je negdje izgubljen zahtjev za sanaciju ili kvalitetno zbrinjavanje štićenika, koji je prije dvije godine Ministarstvu socijalne politike i mladih uputila ravnateljica Centra.

'Ministarstvo ima podatke da za rekonstrukciju Centra treba 20 milijuna, a da je zgrada vrijedna 14 milijuna, što je prilično paušalna ocjena, ali ako se dokumentacija "izgubila" ništa ne čudi', kaže Novak.

Spominje i pismo ravnateljice Centra "jednoj političkoj opciji" u kojem stoji kako nema saznanja da je itko zainteresiran za kupnju zgrade na atraktivnoj lokaciji u Nazorovoj ulici zbog "statusa pod zaštitom".

Dnevni red

Sabor u četvrtak zasjedanje nastavlja raspravom o izmjenama dvaju zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju, kojima bi se trebali riješiti problemi zaduženih u "švicarcima".Prijedlogom se predviđa konverzija takvih kredita u kredite vezane uz euro i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.

Kroz zakonske izmjene Vlada predlaže konverziju kredita u švicarskim francima te s valutnom klauzulom u "švicarcima" na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u "švicarcima" koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani, no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.

Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

RJEŠENJE ZA ŠVICARAC Vlada izradila službeni prijedlog rješenja za kredite u švicarskim francima

Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti na način da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u "švicarcima" zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan.

Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u švicarcima, a koji je veći od iznosa po kreditima u eurima rasporedi kao preplata. Ta bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se tretirala kao umanjenje glavnice.

Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa pretplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto.

U slučaju da je korisnik kredita u "švicarcima" uplatio manje no što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.

Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, kada je predviđeno da zakonske izmjene stupe na snagu.

Od tog dana počinje teći rok od 45 dana tijekom kojih banke dužnicima preporučenom pošiljkom moraju dostaviti izračune konverzije. Korisnik kredita potom ima pravo u roku od 30 dana od dana zaprimanja izračuna donijeti odluku hoće li taj prijedlog i prihvatiti.

Ako korisnik kredita ne pristane na konverziju, otplata kredita nastavit će se prema početno ugovorenim uvjetima. Odnosno, za takve korisnike kredita na snazi ostaje fiksirani tečaj 6,39 do isteka zakonskog roka (veljača 2016. godine), kao i fiksna kamatna stopa od 3,23 posto (zbog ispunjenja uvjeta aprecijacije švicarskog franka za više od 20 posto). (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook