Po odredbama novog zakona, osoba začeta umjetnom oplodnjom imat će pravo nakon 18. godine doznati tko mu je biološki roditelj, nije dopušteno zamrzavanje zametaka, već samo jajnih stanica, a jedan od uvjeta za umjetnu oplodnju je brak. 'Mi smo se vodili time da i posvojeno dijete nakon navršene 18. godine života ima pravo znati tko su mu biološki roditelji, a u interesu zaštite prava djece', rekao je Milinović.
Pročitajte i ovo
Umjetna oplodnja
57-godišnjakinja rodila blizance!
Liječenje ljudske neplodnosti
Pionir 'in vitro' oplodnje dobio Nobela za medicinu
Predviđa se i sustav kontrole nad manipulacijom spolnim stanicama, kroz sustav akreditacije ustanova koje će se moći baviti medicinski potpomognutom oplodnjom, a predviđen je i nacionalni registar darivatelja spolnih stanica. Zakon dopušta donaciju i pohranu jajnih stanica i muškarca i žene, što nije slučaj u brojnim europskim zemljama. 'Za razliku od nekih zemalja, poput Austrije, Njemačke, Norveške, Hrvatska omogućava donaciju muške i ženske spolne stanice', ističe ministar i naglašava da će se novim zakonom, također, 'spriječiti mogućnost manipulacije zamecima i samim postupkom oplodnje'.
Neće biti dobnog ograničenja za žene koje žele imati umjetnu oplodnju
Hrvatska bi također, prema novim odredbama, plaćala šest postupaka medicinski potpomognute oplodnje, dok većina europskih zemalja plaća manji broj, ističe ministar, navodeći da Francuska i Slovenija plaćaju četiri, a Danska i Cipar tri. Liberalni dio zakona, ističe, je i to da ne bi postojalo dobno ograničenje za žene do kada mogu biti majke, za razliku od nekih europskih zemalja, dodao je Milinović. 'Hrvatska neće limitirati godine kao ograničavajući faktor već će za svaku ženu poseban tim ocjenjivati može li ići na oplodnju', rekao je.
Konzultacije i rasprava u društvu o zakonu traju već 20-tak godina, a pri izradi smo konzultirali i Crkvu i razne nevladine organizacije i udruge, poput udruge Roda, rekao je ministar negirajući tako prigovore da se o prijelogu zakona nije provela široka javna rasprava.
Milinović naglašava da to područje trenutačno regulira zakon iz 1978., koji je praktično neprovediv. Govoreći o, kako je rekao, dijelu koji će 'vjerojatno izazvati rasprave', ministar je rekao da se zakonom ne dopušta zamrzavanje zametaka, kao ni postupak potpomognute oplodnje ukoliko par nije u bračnoj zajednici.
Milinović: Zakon je prihvatljiv i konzervativnim i liberalnim krugovima
'Za moju stranku život počinje danom začetka, dakle zametak je živo biće i mi po ovom prijedlogu to ne dopuštamo', kazao je Milinović naglašavajući kako se zamrzavanje dopušta u iznimnim slučajevima kada je izvršena oplodnja, a nisu ispunjeni uvjeti za razvoj zametka (bolest ili krvarenje majke). 'Dakle, uvjetno mi dozvoljavamo zamrzavanje zametka, ali samo ako je nepovoljno razdoblje', rekao je. Naglašava također, po pitanju izvanbračne zajednice, da je ona s bračnom zajednicom izjednačena samo u imovinskim pravima, ali ne i po pitanju ostalih prava. Naveo je pritom primjer znanice koja živi u izvanbračnoj zajednici, a koja mu je prigovorila da prema zakonskom rješenju, ne može ići na postupak potpomognute oplodnje.
>> 'Premijerka je ovim zakonom ženama okrenula leđa'
'Rekao sam joj kako taj njen drug, ako nije spreman pred matičarom, i što je meni još važnije pred Bogom, reći sudbonosno da, onda nije spreman brinuti se ni o djetetu', rekao je ministar. Milinović drži da je prijedlog zakona prihvatljiv, kako konzervativnom, tako i liberalnom dijelu društva, te je uvjeren da će ga podržati najveći dio građana Hrvatske. Novim zakonom zabranilo bi se i prodavanje i reklamiranje donacija spolnih stanica. U tijeku je rasprava po klubovima. (Hina)