Dvije zemlje povezuje povijest, tradicija i kultura, najveći međusobni politički problemi su iza nas i tako su ostvarene osnovne pretpostavke da si kao dvije male ekonomije, s ozbiljnim gospodarskim problemima, međusobno pomognemo na zajedničkom europskom tržištu, poručio je Josipović gospodarstvenicima okupljenima na forumu u organizaciji gospodarskih komora Hrvatske i Slovenije.
Kao primjere novih mogućnosti međusobne suradnje pritom je naveo projekte koji će se financirati iz fondova EU, a kao potencijalna područja daljnjeg razvoja suradnje istaknuo je proizvodnju autodijelova i industriju metala, energetiku, prometnu infrastrukturu, IT sektor te turizam.
>> Pahor stigao u Hrvatsku, ovaj put kao predsjednik
Pritom je posebno izdvojio mogućnost povezivanja nacionalnih maloprodajnih lanaca, kazavši da nema razloga da tako integrirani trgovački lanac ne postane maloprodajni lider u regiji, ali i šire.
Kazao je i da je u interesu gospodarstava obiju zemalja suradnja u razvoju željezničke infrastrukture kroz izgradnju pravca Maribor-Krapina-Zagreb i njegovog uključivanja u transeuropski koridor, ali i povezivanje luka Rijeka i Kopar s primjerice lukom Trst kroz svojevrsni zajednički logistički holding, koji bi tako postao konkurencija najvećim europskim lukama, poput Genove ili Rotterdama.
Prema riječima slovenskog predsjednika Boruta Pahora, otklanjanjem političkih prepreka među dvjema zemljama unazad četiri godina, od kada je posljednji put posjetio Hrvatsku, tada kao premijer, u Hrvatskoj je završilo 27 posto ukupnih slovenskih investicija u inozemstvo, dakle Hrvatska je postala prva destinacija za slovenske ulagače.
Podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK), naime, govore da je do kraja prošle godine Slovenija u Hrvatsku investirala gotovo 1,14 milijardi eura, uglavnom kroz vlasničko ulaganje u nekretnine (24 posto) te investicije u maloprodaju (21 posto) i ostalu trgovinu (15 posto) te financijski (9 posto) i građevinski sektor (6 posto). Hrvatska je pak do sada u Sloveniju uložila 137,3 milijuna eura.
>> FOTO: Josipović i Pahor zaigrali košarku
Osim na nužnost daljnjeg razvoja bilateralne suradnje Pahor je ukazao i na činjenicu da, kada se promatraju povijesni i trenutni pokazatelji o svim oblicima gospodarske suradnje (vanjska trgovina, investicije, akvizicije i sl.), Hrvatska i Slovenija, zajedno s austrijskim, talijanskim i njemačkim regijama Koruškom, Štajerskom, Friuli-Venezia Giuliom i Bavarskom imaju potencijal postati izuzetan razvojni europski gospodarski bazen u budućnosti.
Susret s gospodarstvenicima Pahor je iskoristio i da se osvrne na aktualno stanje slovenske ekonomije, kazavši da Slovenija ne skriva da je suočena s fiskalnim problemima, ali da oni u usporedbi s neki drugim zemljama nisu tako veliki da ih ne bi mogla riješiti sama, bez tuđe pomoći te je, uz ostalo, izrazio zadovoljstvo jučerašnjom odlukom slovenske vlade da umjesto uvođenja kriznog poreza poveća stopu PDV-a.
Uoči gospodarskog foruma potpisano je pismo namjere 15-tak partnera o osnivanju Centra za energetska rješenja (CER), kojim bi se na jednom mjestu predstavile hrvatske i slovenske tvrtke s područja energetike, toplinske izolacije i uštede energije.
Pahor i Josipović na sveučilištu o budućnosti EU-a
Može se očekivati da se Europska unija nastavi razvijati u smjeru u kojem danas ide, ali i da se zbog krize rascijepi na dvije kategorije zemalja, rekao je u petak slovenski predsjednik Borut Pahor pred zagrebačkim studentima i dodao da se za to treba pripremati već danas.
"Hrvatska postaje 28. članica Europske unije u trenutku kad su moguća dva smjera razvoja Unije: jedan koji svi žele i u kojem će svih 28 zemalja ostati zajedno u Uniji jedne kategorije, i drugi u kojem će se Unija rascijepiti na zemlje prve i druge kategorije", ocijenio je Pahor koji je s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem u petak gostovao na Sveučilištu u Zagrebu i odgovarao na pitanja studenata prava i politologije.
Nije dovoljno željeti biti u prvoj ligi, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji smatra da "Europa različitih brzina ne bi smjela biti put amputacije, nego put jačanja, tako da svi, uz potrebne uvjete mogu prijeći u prvu kategoriju".
Hrvatska se mora potruditi da bude sposobna zaigrati "u prvoj ligi, a ako se dogodi da zaigramo u drugoj, moramo biti spremni što prije pobijediti i prijeći u viši rang natjecanja".
U idućih ćemo nekoliko godina sami odlučiti hoćemo li biti prva ili druga Europa, rekao je slovenski predsjednik. "Dođe li do odluke o podijeljenom EU-u, proces selekcije već je počeo. To nije pitanje budućnosti već sadašnjosti", rekao je Pahor.
Među zemljama prve kategorije bit će one koje mogu opstati i kadre su rješavati svoje tekuće probleme i pomagati drugima, "koje su razvijene, moderne i uređene", objasnio je Pahor i dodao kako drži da će se Slovenija "provući kroz ušicu igle" i izaći iz trenutačne krize.
Hrvatski predsjednik ocijenio je da je Hrvatska prošla "četiri tranzicije: državnu, ekonomsku, demokratsku i strukturnu". Prvu je karakterizirao raspad Jugoslavije, drugu prijelaz iz socijalizma u kapitalizam, treću prelazak iz jednostranačja u višestranačje, a četvrtu ukupna prilagodba pravnom i društvenom okviru Europske unije, rekao je.
Na tom putu "Hrvatska je prerasla iz male države u malu silu", rekao je Josipović. Razlika između male države i male sile jest u tome, objasnio je, što "mala država ima jedan cilj i često je pod patronatom nekog međunarodno-pravnog igrača, a mala sila, iako malena površinom, ima sposobnost artikuliranja i procesuiranja većeg broja ciljeva".
Tu je Hrvatska ostvarila velik napredak", tvrdi Josipović, "jer se postupno pomicala s jednog cilja na ostvarivanje većeg broja ciljeva: od formiranja države i međunarodnog priznanja do euroatlantskih integracija".
Gostovanjem na zagrebačkom sveučilištu slovenski predsjednik Pahor završio je službeni posjet Hrvatskoj. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
