Koliko Hrvati čitaju?

Dva milijuna Hrvata uopće ne čitaju knjige

Piše Šime Vičević, 10. ožujka 2014. @ 20:23

Na godinu jedan stanovnik u prosjeku pročita - jedva 3 knjige, po čemu smo pri samom svjetskom dnu! Najviše se čita u Zagrebu, a najmanje u Lici.

Odnos Hrvata prema čitanju možemo promijeniti edukacijom i promjenom navika. A one su očite. Kada je riječ o višesatnom ispijanju kava ili ćakulama, tu smo bez premca. Ali obrazovanje i kultura mnogima nisu privlačni.

Procjenjuje se, gotovo 2 milijuna Hrvata knjiga uopće ne zanima, ne čitaju niti bi čitali. Suvremenija školska lektira mogla bi dati bolji poticaj mladima, ali ipak sve počinje od obitelji. Ljubav prema knjizi uči se od malena, a mnogi od nas to su očito zaboravili.

Iva Prenđa mesečno pročita čak 3, a godišnje 30-ak knjiga što je čak 10 puta više od prosječnog Hrvata.

'To je meni nešto famozno! Mislim, prije nisam ni ja volila čitati, al evo, sad otkad sam došla u Gradsku, sve više i više me vuče.', rekal je Iva.

MIT razvio knjigu koja čitatelju omogućuje iskusiti emocije likova

U zadnjih godinu dana ja mislim samo možda dvije. Da, samo dvije knjige.', rekao je Marko, a Dijana je pročitala sam pola knjige. 'Počela sam čitati i odustala. Pročitala sam pola knjige.', rekla je Dijana.

U Njemačkoj barem jednu knjigu na mjesec pročita 73 posto stanovnika, Italiji 71, Sjedinjenim državama 68, a u Hrvatskoj - jedva 40.

'Tu bih spomenuo naše otoke, gdje se isto zapustilo, rijetko gdje koji otok ima pravu knjižnicu.', rekao je Ivan Pehar, ravnatelj Gradske knjižnice Zadar

Ne samo da se ne posuđuju. Slabo se knjige i kupuju. Čitatelje ne privlače čak ni antikvarijati.

'Već od 5 kuna se može nać knjiga. A posla ima, ali jako slabo, i to na granici rentabilnosti.', rekao je Matko Sorić, djelatnik antikvarijata.

Zagreb: Tradicionalna besplatna razmjena knjiga

Mladen Masar iz Društva knjižničara Zadra smatra: 'Trebalo bi mijenjati cijeli sustav navika. Stvar je možda i u mentalitetu, stvarima koje je teško mjeriti i opisati.'

Maleni su Riječani pokazali da se i to može. Sve su slikovnice pročitali i darovali ih bolnicama.

Diljem Hrvatske organizirana su darivanja slikovnica koja se onda skupljaju i odnose u dječje odjele diljem Hrvatske.', rekla je Alica Kolarić, djelatnica Gradske knjižnice Rijeka

I nema druge. Samo edukacijom hrvatski odnos prema knjizi moći će okrenuti - novo poglavlje.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook