Od prodaje ovčje vune nekada se financirala cijela proljetna sjetva, no već godinama, tone te kvalitetne sirovine Slavonci su prisiljeni bacati. Vunu nitko nije trebao pa su uzgajivači zbrajali gubitke i suočavali se s problemom ekološkog zbrinjavanja. No otkup se vune ipak vraća u sela.


Po dvorištima Đakovštine zabrujale su električne škare. Počela je sezona šišanja ovaca, a uzgajivači konačno imaju - kupca za vunu.

'Prvi put nakon rata je krenulo ozbiljno. Cijena super, plaćanje, donesu ambalažu ljudi. Sve u redu', presretan je uzgajivač ovaca Milan Čušić.

Državne institucije su zakazale, pa su otkupljivača pronašli sami i to na području Zagreba. Svaki uzgajivač dobije vreće i 5 kuna po kilogramu vune.

Sljedećih dana na području Đakovštine bit će pošišano 10.000 ovaca i prvi put nakon dugo godina vlasnici će konačno od toga imati i koristi.

'Oko tonu i pol ovaj tjedan, a sljedeći se namjerava predati oko 2 i nešto tone ovčje vune. To je 10-15 tisuća kuna više u džepovima uzgajivača ovaca', pojasnio je organizator otkupa Mile Kaselj.

Šišanje ovaca do sad je bio problem. Uzgajivači su ga plaćali, a vunu bacali.

'To je bio i ekološki problem. Ljudi nisu imali kuda s vunom. U šume su bacali, svašta se radilo', kazao je Čušić.

Iako je ovčja vuna tražena primjerice, u Indiji, u Hrvatskoj zbog propasti tekstilne industrije za takvu sirovinu nema mnogo mjesta.

'Znamo da je to nus proizvod u ovčarstvu koji je jako vrijedan. Ali nažalost, kod nas toga nije bilo. Evo sada ide na bolje, tendencija je da će cijene ići gore. Vuna kompletna ide za izvoz'.

S ovce se u prosjeku skine 3 kilograma vune, pa prihod od prodaje iznosi 15 kuna. Iako 10 kuna plaćaju šišanje, uzgajivači napokon imaju računicu u plusu.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr