441540
441540
441540
441540
441540

Andrej Plenković - Iz diplomacije do premijerske fotelje

  • , 18.10.2016., 20:19
  • Autor:
  • komentara

Andrej Plenković predsjednik je HDZ-a, koji tu stranku preuzeo u kolovozu i s njom dobio prijevremene parlamentarne izbore, mandatar je i budući premijer Hrvatske.

 
 
 
 
Andrej Plenković (Foto: Robert Anic/PIXSELL)
Andrej Plenković (Foto: Robert Anic/PIXSELL)

HDZ je izborom Andreja Plenkovića za šefa te stranke doživio promjene i uspio se zadržati na vlasti. Plenković je stranci donio novi zamah i uspjeh na izborima te osigurao stabilnu većinu u Saboru. Naredne četiri godine, bit će na čelu države kao novi hrvatski premijer, a premijersku fotelju naslijedit će od Tihomira Oreškovića.

Andrej Plenković rođen je 1970. godine u Zagrebu, gdje je i odrastao. Oženjen je Anom Maslać Plenković, pravnicom rođenom u Dubrovniku s kojom ima sina Marija.

Plenković tečno govori engleski, francuski i talijanski, a služi se njemačkim. Bavio se sportom - nogometom, tenisom, vaterpolom i košarkom.

Pravni fakultet upisao je 1988., a diplomirao je 1993. na temu 'Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka'. Tijekom studija radio je kao prevoditelj volonter u Promatračkoj misiji Europske zajednice u Hrvatskoj 1991/92.

Studentsku praksu obavio je 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu. Na stažu u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu boravio je 1993., a 1994. u hrvatskoj Misiji pri Europskim zajednicama, koju je tada vodio veleposlanik Ante Čičin-Šain.

U Ministarstvu vanjskih poslova završio je program za diplomatskog savjetnika i 1999. položio je savjetnički ispit na Diplomatskoj akademiji.

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je poslijediplomski studij iz međunarodnoga javnog i privatnog prava.

Europski poslovi 90-ih

U Ministarstvu vanjskih poslova, Andrej Plenković, zaposlio se 1994. kao stručni suradnik u Odjelu za europske integracije. Bavio se odnosima Hrvatske s Vijećem Europe i Europskom unijom, uključujući pregovore o Sporazumu o suradnji između Hrvatske i EU-a.

1995. postao je voditelj Ureda tadašnjeg zamjenika ministra Ivana Šimonovića.

U listopadu 1997. postao je načelnik Odjela za europske integracije, a tu je dužnost obavljao do kraja 2001. U međuvremenu, 2000. godine vodio je izborni stožer predsjedničkog kandidata HDZ-a Mate Granića.

Bio je član pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te zamjenik glavnog tajnika organizacije Zagrebačkog sastanka šefova država i vlada članica Europske unije i država jugoistočne Europe (24. 11. 2000.), skupa najviše razine koji je dosad održan u Hrvatskoj.

Od 2002. do 2005. bio je zamjenik šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu, zadužen za koordinaciju političkih aktivnosti Misije.

Andrej Plenković (Foto: Zarko Basic/PIXSELL)

Od 2005. do 2010. bio je zamjenik veleposlanika u Francuskoj, zadužen za politička i organizacijska pitanja.

Po povratku u Zagreb obavljao je od travnja 2010. do prosinca 2011. dužnost državnog tajnika za europske integracije u Vladi Jadranke Kosor.

Kao državni tajnik obnašao je dužnosti političkog direktora za pitanja Europske unije, supredsjedatelja Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Hrvatska–EU, nacionalnog koordinatora za Dunavsku strategiju Europske unije te dužnosti supredsjedatelja više međunarodnih komisija (Hrvatska–Bavarska, Hrvatska–Baden-Württenberg, Hrvatska– Flandrija).

Od 2011. u HDZ-u

U HDZ se učlanio 2011. Kao kandidat za Hrvatski sabor uključio se u kampanju za parlamentarne izbore u prosincu 2011. Član je Delegacije HDZ-a u Klubu zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, HDZ-ova Središnjeg odbora, Gradskog odbora Zagreb, Područnog odbora Črnomerec, Temeljnog ogranka Jelenovac te Odbora za vanjske i europske poslove.

Do stavljanja saborskog mandata u mirovanje 1. srpnja 2013. bio je član Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Bio je član saborskih odbora za vanjsku politiku, za europske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša te za međuparlamentarnu suradnju.

Kao kandidat HDZ-a za prve izbore za Europski parlament, koji su se održali 14. travnja 2013. aktivno je sudjelovao u izbornoj kampanji. Zajedno sa stranačkim kolegama Dubravkom Šuicom, Davorom Stierom, Ivanom Maletić, Zdravkom Bušić, Željanom Zovko, Kristijanom Tušekom, Krševanom Dujmovićem, Ivanom Bubićem i Zdravkom Krmekom te s koalicijskim partnerima Ružom Tomašić i Milivojem Špikom obilazio je Hrvatsku i predstavljao program. Na listi je dobio najveći broj preferencijalnih glasova među kandidatima HDZ-a.

2013. službeno je preuzeo dužnost člana Europskog parlamenta. Na općim izborima za Europski parlament koji su se održali 25. svibnja 2014. bio je nositelj zajedničke liste HDZ-a i partnera. U kampanji se zalagao za realizaciju Izbornog programa koji se temelji na Manifestu i Akcijskom programu Europske pučke stranke (EPP).

Kao nositelj liste ponovno je osvojio najveći broj preferencijalnih glasova između kandidata HDZ-a na listi - 71.072 glasa.

Na unutarstranačkim izborima, na kojima je, unatoč prethodnim najavama, bio jedini kandidat, postaje predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 17. srpnja 2016. godine. Izabran je s 97.823 glasa HDZ-ovaca, od ukupno 208.277 članova, te postaje peti predsjednik HDZ-a.

'Danas započinjemo novo poglavlje. Nalazimo se u zahtjevnom vremenu za HDZ, Hrvatsku, Europu i svijet. HDZ i Hrvatska trebaju novu viziju i pristup', kazao je Andrej Plenković u svom obraćanju nakon unutarstranačkih izbora na kojima je postao predsjednik HDZ-a. 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se