Danas je i službeno pokrenut izlazak Velike Britanije iz Europske unije, poznatiji kao Brexit. Velika Britanija je o svojoj odluci obavijestila Uniju i time je počeo teći rok od dvije godine, unutar kojeg trebaju biti okončani pregovori o razdruživanju. Prvi put u povijesti jedna zemlja napušta Europsku uniju.
Pročitajte i ovo
Urednica redakcije vanjske politike Nove TV Ivana Petrović u Dnevniku je komentirala recentna zbivanja vezana uz Brexit.
Ivana, vidjeli smo, ovaj je razvod skup. No, novac nije jedina negativna stavka Brexita, već politička poruka. Tresu li se temelji Europske unije?
Ne bih rekla da se tresu temelji EU-a, jer ako te temelje nije protresla i počela rušiti kriza eurozone prije dvije godine, koju je proizvela Grčka, ako temelje EU-a nije protresla i dovela u pitanje migrantska kriza, oko koje su se dosta "motali", da se kolokvijalno izrazim, jer nisu mogli naći nikakvo zajedničko rješenje, onda mislim da se to neće dogoditi ni s Brexitom.
Ono što bih htjela naglasiti, a što je vrlo bitno da se zna, jest da je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske mora ispunjavati sve svoje obaveze kao članice EU-a do potpisivanja ugovora o razdruživanju. A to će, po meni, trajati više od dvije godine, jer je riječ o jednom kompleksnom procesu.
Znači, Velika Britanija mora ispuniti svoje proračunske obaveze, tekuće proračunske obaveze, proračunske obaveze vezane uz dugoročni proračun EU-a, mora poštovati nadležnost Europskog suda, mora poštovati sve četiri europske slobode... To su glavni preduvjeti da bi uspješno izašla iz Europske unije i da bi jednog dana imala jedan, recimo, pridruženi status, odnosno poseban status kakav primjerice imaju Norveška ili Švicarska. To je glavni preduvjet.
Ono što će stvarati prijepore i što će biti potrebno riješiti jest jasnije definiranje granice između Irske, koja je članica EU-a, i Sjeverne Irske, koja je sastavni dio Ujedinjenog Kraljevstva.
Pregovori o izlasku jednako su dugi i teški kao i pregovori o ulasku?
Mislim da će oni biti još teži nego pregovori o ulasku. Velika Britanija nije osnivačica Europske unije, nije potpisnica onog prvog ugovora u Parizu iz 1951. godine pa potom i ugovora iz Rima iz 1957., ona je ušla u EU 1973. godine, ali je prva zemlja članica koja napušta Uniju, i to temeljem članka 50. Lisabonskog ugovora, temeljnog akta Europske unije.
Lisabonski ugovor je prvi temeljni akt Unije koji pretpostavlja i izlazak zemlje članice iz EU-a, što do donošenja tog ugovora 2007. godine nije bio slučaj. Tako da mislim da je pred svima velika nepoznanica i zato smatram da će to trajati duže od dvije godine.
Krenulo je s Velikom Britanije, možemo li očekivati nove Brexite, Nexite, Frexite?
Mislim da je ovdje temeljno pitanje sljedeće - što ako Velika Britanija uspije bez Europske unije? Mislim da će se prema tome ravnati Nexiti, Frexiti i ostali exiti. Glasova još uvijek ima, javili su se mnogi i nakon samog referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu. Vidimo sada, primjerice, da određene zemlje članice, poput zemalja Višegradske skupine, ne podržavaju baš do kraja koncept četiriju brzina, niti podržavaju taj visoki stupanj federalizacije Europske unije.
Mislim da će EU u budućnosti, nakon Brexita, morati jako osluškivati svoje građane i ravnati se prema njima. Europska unija je od Zajednice za ugljen i čelik pa do 1993. godine, kad je postala unija, potpisivanjem sporazuma iz Maastrichta, mnogo puta mijenjala oblik, taj veliki okvir funkcioniranja, i ja ne vidim nikakvog problema da ga promijeni još koji put, jer to je ipak najbolji politički projekt na tlu stare Europe nastao nakon Drugog svjetskog rata. Osobito je važan i vrijedan za male zemlje članice, poput Hrvatske, što se tiče zajedničkog tržišta, mobilnosti radne snage, slobode kretanja, obrazovanja, i dalje da ne nabrajam.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
