'Zeleni' automobil iz 1983. – Volvo LCP2000

Lagani materijali, alternativna goriva, izuzetno niska potrošnja goriva – to su glavni termini u upotrebi kada govorimo o modernim automobilima i tehnologijama. Ove ključne stavke za današnje proizvođače automobila zapravo su glavna obilježja Volvo LCP 2000 modela.

Pročitajte i ovo Renault oduševio novim Espaceom VW izbacio još jedan Golf – ovog puta kao Alltrack Crossover verziju

LCP ili Light Component Project bio je konceptna studija čiji je glavni cilj bio razvoj automobila za budućnost s minimalnim ekološkim otiskom koji je Volvo Car Corporation predstavio u kasno proljeće 1983. godine, dakle prije čak 30 godina.

Ideja za LCP studiju nastala je 1979. godine dijelom u sklopu studije razvoja električnih automobila koju je Volvo 1976. provodio na čelu s genijalnim inženjerom Rolfom Melldeom te dijelom iz projekta razvoja ultra-laganog malog gradskog automobila nazvanog Ellen. Prema nacrtu projekta, trebalo je napraviti vozljivi prototip budućeg ultra-lakog automobila koji je imao vrlo malo potrošnju goriva dok je istovremeno morao biti vrlo siguran i praktičan za svakodnevnu upotrebu. Rok za dovršenje projekta bio je 2000. godina.

Tim inženjera na čelu s Melldeom imao je na raspolaganju nove materijale i tehnologije koje su već bile u primjeni u tadašnjoj auto industriji dok su mogli koristiti i one koje su tek bile u razvojnoj fazi. LCP trebao je biti dovoljno velik da smjesti barem dvoje ljudi, nije smio premašivati 700 kg dok je maksimalna dozvoljena potrošnja bila ograničena na 4 l/100km. Gotovo nemoguća kombinacija 1979. godine.

Izrađeno je sveukupno četiri automobila od kojih su se svi međusobno razlikovali po nekim manjim tehničkim elementima a prvi su put predstavljeni javnosti na seminaru za zaštitu okoliša u Stockholmu krajem proljeća 1983. godine.

LCP 2000 izgledao je kao automobil, ali vrlo drugačiji automobil od onoga na što su ljudi bili naviknuti. Klinasto oblikovan hatchback s dvoja vrata imao je potpuno ravan stražnji kraj i plastična vrata prtljažnika koja su također služila i kao vrata za stražnja sjedala. Ta su sjedala bila postavljena prema unatrag zbog sigurnosti i bolje iskoristivosti prostora. A iako se ne čini tako, bilo je tu mjesta i za prtljagu. Ako bolje pogledate LCP model, uočiti ćete neke dizajnerske elemente koje je Volvo unio u svoje proizvodne modele nekih tri godine kasnije, točnije u Volvo 480 model.

LCP modeli bili su opremljeni posebno projektiranim transverzalnim turbo-dizelskim motorima koji su dolazili u dvije varijante. Oba tipa motora imala su tri cilindra pri čemu je jedan bio 1.3-litrena jedinica sa 50 KS izrađena od laganog magnezija dok je druga bila 1.4-litrena jedinica sa 90 KS izrađena od lijevanog željeza s izolacijom protiv visokih temperatura ali bez sustava hlađenja glava cilindara a za hlađenje se koristilo ulje motora. Taj je potonji agregat mogao koristiti bilo kakvu vrstu ulja, poput recimo ulja repice zbog čega se u autu osjetio ne tako ugodan miris koji je podsjećao na pržene lignje. Ali dobro. Svi LCP modeli imali su prednji pogon te 5-stupanjski ručni mjenjač ili elektronički kontroliran CVT.

Cijeli automobil izrađen je od kombinacije naprednih materijala poput različitih tipova plastike, magnezija i aluminija kako zbog smanjenja mase tako i zbog potencijala recikliranja automobila te buduće dostupnosti takvih materijala. Ono što je posebno zanimljivo jest da su Rolf Mellde i njegov tim inženjera za okvire vrata koristili karbon, tada potpuno nov i neiskušan materijal.

Međutim, tržište tada još nije bilo spremno za 'zeleni' automobil. U to doba, 1983. godine, tržištem su i dalje dominirali konvencionalni automobili a glavne stavke za kupce bile su snaga i performanse, kao što su to i danas za ne tako mali broj kupaca. LCP 2000 ipak je pobudio dosta interesa kao konceptna studija i idejni projekt. Istraživanja ukupne potrošnje energije LCP modela, od sirovih materijala za izradu automobila do proizvodnih procesa i vijeka trajanja vozila do konačnog otpada, kasnije su poslužila kao osnova za strategiju razvoja automobila s naglaskom na zaštitu okoliša Volvo Cars Corporationa ili EPS-a (Environmental Priority Strategies) te kasnijeg uvođenja novih automobila s izjavom o ekološkom otisku, EPI programa (Environmental Product Information) koji je predstavljen 1998. godine.

►►►   Volvo obilježava 30. godišnjicu modela 760

Kupci Volvo automobila tako danas mogu putem EPI-a saznati točno koliko određeni Volvo model utječe na okoliš od procesa proizvodnje, vijeka trajanja do razgradnje. Današnji Volvo automobili proizvedeni su tako da 85 posto automobila može reciklirati a od 2008. godine svi Volvo proizvodni pogoni u Europi koriste isključivo 'zelenu' energiju, tj. napajaju se iz hidroelektrana.

Volvov LCP 2000 model danas je izložen u Volvo muzeju a i dalje je jednako interesantan kao i prije 30 godina, a možda čak i više danas nego tada. To je fizički dokaz naprednog, inovativnog i kreativnog načina razmišljanja koji i danas karakterizira Volvo Cars Corporation i koji se može naći u današnjim Volvo automobilima u svojoj modernoj interpretaciji.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.