Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Dugogodišnja istraživanja pokazuju da je intenzivna eksploatacija u području Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) dovela do izrazitih negativnih promjena u stanju obnovljivih bogatstava.


Zbog toga su potrebne hitne mjere kako bi se ribolov doveo u razmjer sa stanjem resursa u svrhu uspostave dugoročnog održivog gospodarenja, izjavio je Nedo Vrgoč, znanstvenik splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Vezani članci Njemačka uvela novi set mjera U borbi protiv trećeg vala Njemačka uvodi novi set mjera na nacionalnoj razini: Policijski sat i zatvaranje trgovina glavni su segmenti Vladimir Mićović, epidemiolog Ravnatelj NZJZ-a Primorsko-goranske županije otkrio kada bi se mogli vidjeti rezultati lockdowna koji je od danas na snazi

Prema njegovim riječima, negativne promjene se očituju na više načina - intenzivna eksploatacija dovela je do značajnog pada biomase i to prvenstveno vrsta koje su izrazito osjetljive na eksploataciju.

"Negativne promjene najuočljivije su kod hrskavičnjača (landovina) i koštunjača velikih tjelesnih dimenzija, odnosno kod onih vrsta koje imaju dug životni vijek, spor rast i slabu reprodukcijsku moć", pojasnio je, dometnuvši da su očit primjer raže, morske mačke, kovač i slične vrste čije su populacije prepolovljene, pa se sada u otvorenom moru love samo pojedinačni primjerci.

Prema riječima splitskog znanstvenika, suprotno njima, brzo rastuće vrste velike reprodukcijske moći, relativno se dobro nose s intenzivnom eksploatacijom. Njihova populacija je relativno stabilna ili oscilira kao posljedica razlika u jačini novačenja iz godine u godinu. Riječ je, kako je pojasnio, o različitim vrstama glavonožaca te nekih riba - trlja blatarica, pišmolja, ugotica te komercijalno nevažnih vrsta.

Intenzivna eksploatacija, kako napominje Vrgoč, dovela je i do
promjena u sastavu populacija većine vrsta, te se kao posljedica toga iz godine u godinu love sve manji primjerci škampa, oslića i td.

"Situacija u pojedinim dijelovima Jadranskog mora u pravilu ovisi o intenzitetu ribarenja", rekao je, pojasnivši da se općenito može reći da biomasa pada od istočne, hrvatske obale, prema zapadnoj, talijanskoj obali.

Vrgoč upozorava da su relativno najveći pad biomase i najnegativnije promjene zabilježene u ZERP-u te da razlog treba tražiti u pretjeranom izlovu, prvenstveno talijanske flote, ali i nepostojanju mjera regulacije ribolova i zaštite, jer do proglašenja i primjene ZERP-a nije bilo moguće na adekvatan način regulirati ribolov u tom pojasu.

Pretjerani ribolov u ZERP-u negativno utječe i na susjedne dijelove našeg teritorijalnog mora zbog "prelijevanja" resursa s područja veće "gustoće" u područja s manjom "gustoćom", rekao je, napomenuvši da stvar dodatno komplicira činjenica što ni hrvatska ni talijanska strana nisu vodile statistiku ulova i ribolova u ZERP-u, pa je danas nemoguće reći koliko brodova tamo radi, koliko love i kakvi su trendovi njihova ulova.

Usprkos tomu, kako kaže, očita je velika disproporcija u veličini
flota i ostvarenog ulova između hrvatske i talijanske strane u
Jadranu. Talijanski ulov u Jadranu veći je od 150.000 tona, a hrvatski svega oko 35.000 tona na godinu, dodao je.

Vrgoč smatra da ako želimo ulov u Jadranskom moru, a poglavito u ZERP-u, dovesti u razmjer sa stanjem resursa i na taj način osigurati dugoročno održivo gospodarenje, potrebno je provesti niz hitnih i izrazito restriktivnih mjera. Te mjere, kako kaže, trebale bi ići prvenstveno u smjeru smanjenja ribolovnog napora, ali i promjene tehničko-konstrukcijskih karakteristika alata u svrhu povećavanja njihove selektivnosti, uvođenja prostorno-vremenskih mjera regulacije ribolova, povećanja minimalne lovne dužine primjeraka i slično.

Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, kako podsjeća Vrgoč,
više od pola stoljeća prati stanje obnovljivih bogatstava Jadranskog mora kroz različita nacionalna i međunarodna istraživanja koja obuhvaćaju, kako hrvatsko teritorijalno more, tako i ZERP.