Pleme, čiji pripadnici nose strelice i žive u kolibama od palminog lišća na obalama rijeke Las Pedras, su prošloga tjedna opazili istraživači leteći iznad nacionalnog parka Alto Purus u blizini granice s Brazilom u potrazi za ilegalnim sjekačima stabala.
Pročitajte i ovo
Ne zna se kako je zaražena
Na koronavirus pozitivna dvomjesečna beba iz starosjedilačkog plemena u Amazoniji
dočekali ga raširenih ruku
Dječak kojeg je pleme kanibala htjelo pojesti vratio se kako bi ih preobratio
Detaljno objašnjeno
Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ga zbog liječenja puste iz zatvora: Stigla odluka suda
Ozbiljne posljedice
Znanstvenici upozoravaju: Stiže jedan od najjačih El Niña ikad
Počelo suđenje
Nakon niza prijetnji dočekao ju na ulici pa pretukao i ubio: "Nisam kriv"
"Ugledali smo ih slučajno. Bile su tri kolibe i oko 21 Indijanac,
djeca, žene i mladi ljudi", rekao je Ricardo Hon, znanstvenik za šume u Nacionalnom institutu prirodnih resursa.
Hon je kazao kako je skupina urođenika koja je koristila istu vrst koliba viđena u toj regiji 1980-tih, a skupina za zaštitu prava Indijanaca kaže kako izgleda da su oni dio plemena Mascho Piro.
Otkriće ove urođeničke skupine dolazi u vrijeme dok vlada Perua potiče strane tvrtke da tragaju za naftom u prašumi.
Ekološke skupine i one koje zagovaraju prava Indijanaca čvrsto se protive istraživanju u zabačenom prašumskom području oko 900 km istočno od Lime, glavnog grada Perua.
Vjeruje se da urođenici koji izbjegavaju kontakte s ostatkom društva žive u nekim od nekoliko desetaka parcela koje su stavljene na dražbu diljem zemlje za istraživanje nafte, a neke od njih su u Amazonu.
Organizacije procjenjuju da možda i 15 izoliranih plemena živi u Peruu, što je najveći broj nakon Brazila i Papue u Indoneziji.
Skupine za zaštitu prava Indijanaca kažu da nomadska plemena izlaze iz nacionalnih parkova i ulaze u njih ovisno o godišnjem dobu i da ih nadirući sjekači drva i radnici naftnih tvrtki mogu izložiti smrtonosnim bolestima. U prošlosti su bolesti prepolovile mnoge plemenske populacije u Amazonu.
Dokumentirati koliko ima izoliranih skupina je teško budući da su se neka plemena skrila dublje u šumu ili preselila na nova mjesta nakon kratkotrajnih susreta sa strancima.
"Dosta skupina je vjerojatno svjesno odabralo da se povuče i ne gradi dugoročne odnose s pridošlicama", rekla je Suzanne Oakdale, profesor antropologije na Sveučilištu Novog Mexica.
"Često 'nekontaktirana plemena' znači nekontaktirana od strane vladinih institucija, ali te skupine imaju duge i komplicirane povijesti s drugim ljudima", rekla je ona.