Sutra Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja

Kako bi se naglasila važnost provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, odlukom Ujedinjenih naroda 16. rujna proglašen je međunarodnim Danom zaštite ozonskog sloja.

Pročitajte i ovo gorio na nebu U potrazi za meteorom koji je pao u subotu: Komadi svemirskog tijela mogli bi biti jako vrijedni, ali za nalaznika nema dobrih vijesti SJAJAN POPUT MLADOG MJESECA Meteor iznad Zadra uznemirio građane: Ne pripada niti jednom poznatom meteorskom roju

Ove se godine obilježava 21. obljetnica Montrealskog protokola, jednog od najuspješnijih međunarodnih sporazuma, izvijestilo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Istaknulo je kako se diljem svijeta podsjeća da su zemlje članice Montrealskog protokola obvezne poduzeti mjere za ukidanjem potrošnje tvari štetnih za ozon.

Provedbom Protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj u svijetu se znatno smanjila emisija tih tvari u zrak te učinci globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. No kako su to postojane tvari, njihova se koncentracija u stratosferi sporo smanjuje te stručnjaci predviđaju da će se prirodna ravnoteža stvaranja i razgradnje ozonskog sloja uspostaviti tek sredinom stoljeća.

Hrvatska je kao stranka Montrealskog protokola prihvatila sve njegove izmjene i dopune, a za njegovu provedbu mjerodavno je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Od mnogobrojnih aktivnosti u zaštiti ozonskog sloja jedna od najvažnijih je provedba projekata kojima se hrvatsko gospodarstvo prilagođuje novim tehnologijama i tvarima neštetnima za ozonski sloj.

U Hrvatskoj je već ukinuta primjena klorofluorougljika (CFC-a) u proizvodnji pjenastih materijala, kozmetičkih aerosola i u rashladnom sektoru, zatim metilbromida u proizvodnji presadnica duhana pa je u zadnje tri godine potrošnja metilbromida i halona ukinuta, ističe Ministarstvo.

Navode da su se zamjenske tvari za CFC-e, klorofluorougljikovodici (HCFC), koji su prvotno bili zamišljeni samo kao prijelazno rješenje, pokazale, iako u manjoj mjeri, štetne za ozonski omotač jer imaju vrlo velik staklenički potencijal. Do 2013. proizvodnja HCFC-a trebala bi se zamrznuti na razini prosječne proizvodnje u godinama 2009.-2010. Do 2020. trebala bi se potpuno ukinuti i proizvodnja i uporaba u razvijenim zemljama, a do 2030. u zemljama u razvoju, što je i za jedne i za druge deset godina prije nego je prvotno bio određen taj rok. Ako to ne uspije, proizvodnja i potrošnja HCFC-a bi se vjerojatno udvostručila do 2015., što bi imalo goleme posljedice i za ozonski omotač i za globalnu promjenu klime.

Tom bi se mjerom trebali smanjiti staklenički plinovi za desetke milijarda tona ekvivalenta ugljičnog dioksida, navodi Ministarstvo.