Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Koralji najprije gube svoje sjajnu boju, zatim kalcificiraju u krhki kostur i konačno se rastvaraju: koralji umiru zbog klimatskog zagrijavanja i zbog njih su stručnjaci okupljeni na Baliju u četvrtak ponovo zvonili na uzbunu.


"Posljedice su tu i stanje je doista dramatično", ističe Lid Pet Soede, direktorica programa za koralje u Svjetskom fondu za prirodu (WWF).

Vezani članci Slika nije dostupna Najsporiji rast koralja u posljednjih 400 godina! Slika nije dostupna Zagrijavanje prijeti velikom koraljnom grebenu

"Koralji blijede, zatim umiru i drobe se". Pojedina podmorja zbog toga nalikuju "pustinjama prekrivenima ostacima kostura".

Stručnjaci imaju objašnjenje za tu pojavu. Koralj sadrži milijune jednostaničnih alga, čiji pigment daje koraljima prekrasne boje. Te alge ne podnose porast temperature vode.
Kada mikroalge umiru, koralj gubi boju i pretvara se u kalcificirani kostur, odatle i izraz "bijela smrt".

Smrt koralja ima trenutačne posljedice na život podmorja, pojašnjava Pet Soede jer "ribama su potrebne koraljne strukture za skrivanje, za prehranu i reprodukciju". Dugoročno gledano, i ljudska su bića ugrožena propadanjem koraljnih grebena.

Šest zemalja jugoistočne Azije i Pacifika, svjesno opasnosti, u četvrtak je na Baliju, na marginama UN-ove konferencije o klimi, pokrenulo zajedničku inicijativu protiv degradacije "Koraljnog trokuta", mjestu najveće podmorske bioraznolikosti na planetu.

"Inicijativa za koraljni trokut", uz potporu WWF-a i nevladine
udruge The Nature Conservancy, teži uspostaviti mrežu zaštićenih podmorskih zona, smanjiti štete koje nanosi ribarska industrija, promicati ekoturizam i senzibilizirati javnost da pomaže lokalnom stanovništvu.

Koraljni trokut, koji se popularno naziva i "Amazonom mora",
obuhvaća Filipine, obalu Bornea (koju dijele Malezija i Indonezija), otok Sulawesi, Molučko otočje, Bali te otočiće Sonde, Zapadne Papue, Istočnog Timora, Papue Nove Gvineje i Solomonskih otoka.

Te regije čine manje od 2 posto oceana, ali u njima je koncentrirano 53 posto koraljnih grebena cijelog svijeta i 76 posto poznatih koraljnih vrsta. Ondje je 600 vrsti koralja i više od 3.000 vrsti riba.

Trećina svjetskog izlova tune obavlja se u Koraljnom trokutu.