Kad već čovjek ne može putovati brzinom svjetlosti, zašto računalne informacije to ne bi mogle?
Što zapravo predstavlja uistinu nezamislivu brzinu? prema zakonima fizike, dobra mjera za takvo što jest brzina svjetlosti, jer sve iznad toga otvara brojne paradokse i prostorno-vremenske fenomene, koji su često jedino predmet sci-fi serija i filmova. Ipak, znanstveni dvojac sa Sveučilišta tehnologije u Beču tvrdi kako su pronašli način nadsvjetlosnog računalnog prijenosa informacija.
Vezani članci
'Nema razloga zašto ne bismo mogli podatke obrađivati nadsvjetlosnom brzinom, sve dok u tom procesu ne stvaramo vremenske paradokse', kažu Volkmar Putz i Karl Svozil, a prenosi popsci.com. Njihova ideja bazira se na istom principu kao i kvantno zapetljanje, koje kaže kako se dvije čestice na suprotnim stranama svemira, mogu spojiti putem njihovog kvantnog stanja, na taj način da se jedna ne može adekvatno opisati bez one druge. To zapravo znači da se akcija u jednoj od čestica instantno prenosi na onu drugu, bez obzira na udaljenost.
Brži i od primjenjene praktičnosti
Sve što je potrebno da bi se takvo što postiglo u stvarnosti, jest medij, ili vodič, koji bi mogao replicirati princip kvantnog zapetljanja. Takav vodič morao bi imati indeks refrakcije manji od jedan, a nakon toga potrebo je napraviti i optičko računalo oko sveg tog kvantnog ludila i eto vam računala, koje podatke obrađuje nadsvjetlosnom brzinom. U teoriji, naravno. Ipak, čovjek i dalje ne može informacije slati brže od brzine svjetlosti, ali zahvaljujući austrijskim znanstvenicima, bogatiji smo za informaciju, ili znanje, da je takav proces ipak moguć. Druga je stvar za što bi se takvo hiper-računalo koristilo, što ne mogu dokučiti ni računalni stručnjaci.
laicima, to bi značilo da bi takvo računalo vjerojatno moglo držati barem desetak tabova u Firefox pregledniku, bez da vam operativni sistem opet počne zadavati glavobolje.
