Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Premda je o iskustvima bliskim smrti već puno toga rečeno, takvi slučajevi još uvijek fasciniraju i testiraju granice ljudske spoznaje. Vječna tema o tome što se događa nakon smrti još uvijek je otvorena, a svaka religija ima vlastito objašnjenje, premda je u konačnici uvijek riječ o vječnom životu. Međutim samo je jedna osoba, prema vjerovanju kršćana, prešla tu granicu i vratila se nazad da svjedoči. Radi se naravno o Isusu Kristu.


Fenomen uskrsnuća prvi je put opisan u Evaneđeljima. U Novom zavjetu Pavao prvi svjedoči, da Raspeti nije ostao u smrti, nego da se nakon svog uskrsnuća trećeg dana u više navrata ukazao svjedocima. Evanđelja izvješćuju o ukazanjima uskrslog Isusa, ali i o praznom grobu. Iz Isusova uskrsnuća kršćani izvode i svoje vlastito uskrsnuće.

Iskustva bliska smrti

Vezani članci Pisanice (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL) Blagdan je Uskrsa: Ne slavi se svake godine u isto vrijeme, znate li zašto? Slika nije dostupna 'Mnogi danas odbacuju Krista, ali on ne odustaje'

S druge strane imamo fenomen iskustava bliskih smrti ili tzv. kliničke smrti. Većina znanstvene zajednice takva iskustva opisuje nekom vrstom halucinacije tj. proizvod posljednje moždane aktivnosti, dok istraživači paranormalnog kao i dio znanstvenika smatraju kako je riječ o potvrdi života poslije smrti. Interes za ovim fenomenom narastao je nakon objave sada već kultne knjige 'Život poslije života' dr. Raymonda Moodya u kojoj se opisuje niz takvih slučajeva kojima su zajednička neka slična ili gotovo identična iskustva osoba koje se nikada nisu srele. Nakon toga je objavljen niz studija, istraživanja, a teme se dotakao i Hollywood filmom 'Flatliners' (Tanka linija smrti) sa Juilom Roberts u glavnoj ulozi, u kojem se grupa studenata medicine pokušava dovesti u stanje kliničke smrti.

Medicinsko objašnjenje i duhovne dimenzije postojanja

'Medicinsko objašnjenje iskustava bliskih smrti dovodi se u vezu s lučenjem endorfina u mozak, čime znanost objašnjava sve one poznate scene o kojima pričaju ljudi koji su tako nešto proživjeli. Takvo stanje stručno se naziva autoskopija. Međutim radi se o transkulturalnom iskustvu, što će reći da su ga doživjeli ljudi s drugih strana svijeta i iz drugih kultura. Postoje i neke škole yoge u kojima se praktikant može dovesti u slično stanje. Statistika kaže da se dnevno u svijetu zabilježi 774 takva slučaja. Sve nam to govori da svijest vjerojatno nastavlja postojati nakon smrti', objašnjava istraživač graničnih područja znanosti, mr. Drago Plečko.

'U pozadini iskustava bliskih smrti postoji nešto što se zove transcedencija, a to možemo razumijeti samo ako dopustimo da ovo naše znanje nije jedino koje postoji. Sama pojavnost nije toliko bitna jer se ostvaruje i u situaciji uskrsnuća i unutar iskustava bliskih smrti', smatra pak psihijatar Vladimir Gruden.  'Ja kao psihijatar i znanstvenik, ali i vjernik, smatra da se ipak kod takvih slučajeva otkriva neka duhovna dimenzija našeg postojanja. Imao sam slučaj gdje je jedna djevojka tvrdila da je doživjela takva iskustva, i premda se konačna percepcija tog doživljaja razlikuje od osobe do osobe, smatram da osobi koja doživi tako nešto može pomoći u shvaćanju druge dimenzije života', dodaje Gruden.


Sličnosti i razlike iskustava bliskih smrti i uskrsnuća

Uskrsnuće je teološki pojam, a klinička smrt medicinski stoga je možda teško napraviti komparaciju. Međutim, jedini moment u kojem je dokumentirano što se događa nakon smrti jesu iskustva ljudi koji su proživjeli taj fenomen. S jedne strane imamo iskustvo uskrsnuća koja je doživjela samo jedna osoba, a s druge iskustvo blisko smrti koje je doživjelo stotine ljudi. No, imaju li takva iskustva neke poveznice s uskrsnućem? Ili je riječ o dijametralno suprotnim konceptima?

'Kod uskrsnuća je druga stvar. Isus se vraća u svom tijelu što odudara od koncepata duhovnih kontakata poslije smrti. Uskrsnuće je stvar jedinstvenog iskustva, jer ga nitko osim Isusa nije doživio, a ono što je jedinstevno ne može se uspoređivati. Čak ni Kristov odlazak u više sfere nije jasno prikazan, to je sve prilično zamotano u maglu. Dogme stare 2000. godina teško je dešifrirati i tu je naglasak prvenstveno na vjerovanju, jer na kraju krajeva, radi se o vjeri', smatra Plečko.

Znanost i duhovnost

Koncepcije i terminologije su možda različite, no onome tko traži istinu ne preostaje ništa drugo nego da si vlastitim iskustvima i spoznajama pokuša objasniti svrhu života

Psihijatar Gruden pak misli da razlike i nisu toliko velike, te da je sve stvar osobnog iskustva. 'Premda je uskrsnuće stvar vjere, vjernik mora Boga pokušati doživjeti izravno, a ne preko posrednika. Bog je jedan i njega treba izravno spoznati, tako da unatoč različitim koncepcijama koje daju različite vjere, radi se zapravo o istoj biti. Znanost također mora otkrivati nove metodologije, a neke od njih su i duhovnost, empatija, spontanitet. To je jedini način da se ide u korak s vremenom i objasni takve stvari jer njihova je pojavnost neupitna', dodaje Gruden.

'Uskrsnuće stvara sve potpuno novo'

Ugledni katolički teolog, pisac i predavač Adalbert Rebić dao je svoj uvid u ovu problematiku. 'Smrt je definitivni događaj ljudskog života, ona je stvarnost prelaska iz zemaljskog u vječni život. Smrt je nešto što spada u samo otajstvo, prolaz u drugu stvarnost u koju čovjek može ući samo svojim preobraženim tijelom. Radi se o tome da biblijska antropologija nije dualistička, te gleda na čovjeka kao cjelinu, znači tijelo, dušu i duh. Ona suprotstavlja tjelesno biće duhovnom, uskrslo tijelo tako nadilazi sve što je fizičko. Tako se u božjem smislu čovjek realizira po oduhovljenoj tjelesnosti koja nema fizičke komponente. To bi mogli nazvati obnovljenom osobnošću jer uskrsnuće stvara sve potpuno novo.'

Vjerovanje u život poslije smrti kao i fenomeni koji se vežu uz to vjerovanje ostaju intriga oko koje će se, bez sumnje, još poprilično diskutirati. Koncepcije i terminologije su možda različite, no onome tko traži istinu ne preostaje ništa drugo nego da si vlastitim iskustvima i spoznajama pokuša objasniti svrhu života.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju