Prema njegovoj studiji, objavljenoj u četveromjesečniku Social Psychology, on tvrdi da što vam je veća inteligencija, to ste vjerojatno bliži liberalnim stavovima i ateizmu. To potkrjepljuje argumentom kako inteligentniji ljudi prakticiraju socijalne vrijednosti i političke preferencije, koje su nove za ljudsku rasu u evolucijskoj povijesti. Pod tim, prije svega, Kanazawa misli na liberalizam i ateizam.
Pročitajte i ovo
'Evolucijski novi' stavovi i vrijednosti su oni za koje ljudi nisu biološki određeni imati te oni koje naši preci jednostavno prije nas nisu imali. S druge strane, oni stavovi i vrijednosti koje su naši preci imali puno prije nas, nazivaju se 'evolucijski poznatim' stavovima i vrijednostima. 'Generalna inteligencija, sposobnost razmišljanja i razumijevanja, podarila je našim precima prednosti u rješavanju evolucijski novih problema, za koje oni nisu imali predodređena rješenja', ističe Kanazawa.
Širenje nazora van sfere osobnih interesa
Prema njemu, inteligentniji ljudi znaju prepoznati takve nove evolucijske probleme, za razliku od manje inteligentnih osoba, a on isto tako ističe kako su neki od tih problema i situacija u evolucijskom razvoju čovjeka i stavovi, vrijednosti te životni stil. Ono što zapravo Kanazawa tvrdi, jest da je čovjek evolucijski dizajniran da bude konzervativan, odnosno da pokazuje osjećaje i brigu za svoju obitelj i bližnje. Evolucijski novitet je, tvrdi on, pokazati brigu i osjećaje za neograničen broj stranaca, koje osoba nikad nije vidjela, niti na bilo koji način s njima stupila u kontakt.
Kanazawa je to pretočio i u brojke, istaknuvši kako adolescenti koji sami sebe identificiraju kao 'vrlo liberalne', imaju prosječan IQ od 106, dok oni koji se identificiraju kao 'vrlo konzervativni', imaju IQ od 95. Kanazawa na sličan način objašnjava i religiju kod ljudi te ističe kako je ona samo nusprodukt ljudske potrebe da, inače prirodne fenomene, objašnjava 'Božjom rukom, ili intervencijom'. 'Ljudi su evolucijski kreirani kako bi bili paranoični te vjeruju u Boga jer jesu paranoični', dodao je. Kanazawa u studiji naglašava kako adolescenti koji sebe smatraju nereligioznima, imaju IQ od 103, dok religiozni adolescenti imaju IQ od 97.
Monogamisti pametniji od poligamista
Na kraju, Kanazawa se dotakao i poligamije i monogamije kod ljudi te ističe kako su pametniji oni koji preferiraju jednog partnera, nasuprot onih koji preferiraju više njih. Sve u svemu, ova studija nudi i jedno intrigantno otkriće, a to je da inteligentniji ljudi manje, ili uopće, ne cijene 'evolucijski poznate' vrijednosti, poput braka, obitelji, djece i prijatelja, prenosi scientificblogging.com. Ipak, to ne mora biti tako, već može značiti i da takve, 'otvorenije' osobe, jednostavno imaju sposobnost i volju mariti za nešto više od svojih vlastitih interesa.
