U orbitu ga je ponijela ruska raketa Soyuz 2-1B. Cilj projekta je pronaći daleke planete slične Zemlji. Svemirski teleskop pratit će čak 120 tisuća zvijezda, tražeći promjene u njihovu sjaju koje bi upućivale na to da povremeno između njihove površine i objektiva teleskopa prođe masivan objekt koji ne može biti ništa drugo nego planeta.
Pročitajte i ovo
Radi se o multinacionalnom projektu kojem je na čelu Francuska, a sekundarni zadatak teleskopa je izravno proučavanje promatranih zvijezda, ne bi li se saznalo što više o njihovoj prirodi.
Francuska svemirska agencija projekt je pokrenula prije 15 godina zajedno s Europskom svemirskom agencijom (ESA) uz suradnju Austrije, Španjolske, Njemačke, Belgije i Brazila. Ipak, lavlji dio kolača, točnije 75 projekta platili su Francuzi, čak 170 milijuna eura.
- Corot je pionirska misija, pokrenuta s malo novca, a njezin je cilj otvoriti put budućim misijama, tj. pokazati kakve planete treba tražiti, rekla je znanstvenica Annie Baglin.
Lansiranje teleskopa prošlo je u najboljem redu, u skladu sa svim proračunima i očekivanjima, izjavila je glasnogovornica Europske svemirske agencije.
Ipak, pred znanstvenicima je još jedna zahtjevna i rizična faza odvajanja teleskopa od svemirskog vozila koje ga je ponijelo u orbitu. Orbitirat će, inače, na visini od oko 600 kilometara.
- Cilj projekta je pronaći, ili barem pokušati pronaći, planete slične Zemlji. To je ono što ovu misiju čini izuzetno uzbudljivom, izjavio je Ian Roxburgh sa sveučilišta Queen Mary u Londonu.
- Ukoliko zapazimo takve objekte, oni će vjerojatno biti veći od Zemlje, ali nas zanima da ne budu plinoviti, već sastavljeni od čvrstog, stjenovitog materijala i da imaju atmosferu i uvjete u kojima se može razviti život. No, za to će nam trebati i mnogo, mnogo sreće, dodao je.
- U budućnosti ćemo raspolagati daleko naprednijom tehnologijom kojom ćemo se uputiti u traganje za životom na tim dalekim planetima. No, ono što je prije toga nužno učiniti, i to je ono što ovim projektom pokušavamo, jest utvrditi koliko su uopće planeti sastavom slični našem u svemiru uopće česti, rekao je Roxburgh.
Znanstvenici se nadaju da će pronači od 10 do 40 stjenovitih planeta, nešto većih od Zemlje, ali i na desetine tzv. 'vrućih Jupitera'. To su planete izvan Sunčevog sustava koje su svoje ime dobili zbog svoje mase i visoke površinske temperature. Masa je karakteristična za masu planeta sličnih Jupiteru (najmasivnijem planetu Sunčevog sustava), a visoka temperatura posljedica je kruženja oko zvijezde na vrlo maloj udaljenosti.
Ovaj satelit je prvi u nizu sličnih, koji će idućih godina biti lansirani s istim ciljem - potragom za novom Zemljom.
Francuski projekt pretekao je planiranu američku misiju sonde Kepler koja je najavljena za listopad 2008., a koju NASA planira lansirati s potpuno istim ciljem.
Prva planeta izvan Sunčevog sustava otkrivena je 1994.
