Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska znanost doživjela je ovih dana veliko priznanje u američkom Nacionalnom institutu za zdravstvo (NHI) u Washingtonu, gdje je na predstavljaju Globalnog tematskog broja o siromaštvu i ljudskom razvoju članak Croatian medical journala o siromaštvu u novim i starim članicama EU i Hrvatskoj, uvršten među osam odabranih od 750 znanstvenih članaka iz svijeta.


Uz pokroviteljstvo Fogarty centra, međunarodne komponente NHI-a koja se bavi globalnim zdravljem, Nacionalne medicinske knjižnice NHI-a i Vijeća znanstvenih urednika (CSE), 22. listopada održana je promocija Globalnog tematskog broja o siromaštvu i ljudskom razvoju, istodobno objavljenog u 235 znanstvenih časopisa u 37 zemalja svijeta.

Vezani članci Plitvička jezera kao usred sezone (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Najpoznatiji nacionalni park vrvi gostima: I strani i domaći posjetitelji ugodno iznenađeni cijenom ulaznica Slika nije dostupna Francuski institut izgubio 2300 bočica smrtonosnog virusa

Na promociji, održanoj u sjedištu NHI-a u Bethesdi pokraj
Washingtona, predstavljeno je osam članaka koji su prošli strogu selekciju NHI-a i CSE-a, među kojima i članak "Nejednakost, siromaštvo i materijalna uskraćenost u novim i starim članicama EU", autora Tea Matkovića, Zorana Šućura i Siniše Zrinšćaka, sociologa sa studija socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Jedan od glavnih govornika na promociji bila je i prof. Ana Marušić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, urednica Croatian medical journala, dvomjesečnika na engleskom jeziku, i predsjednica CSE-a, svjetske udruge urednika znanstvenih časopisa, sa sjedištem u Restonu u Virginiji (SAD).

Ona je govorila o nastanku globalnog tematskog broja, od poticaja u krugu CSE-a 2005. vezanog uz milenijske ciljeve Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), preko organizacije, odabira članaka, do zajedničke objave.

"U 235 časopisa objavljeno je više od 750 članaka koji se bave temama iz 110 zemalja, znači pokriven je velik dio svijeta, a Croatian Medical Journal posvetio je cijeli broj temi siromaštva i ljudskog razvoja", kazala je prof. Marušić.

Ona je istaknula kako je "posebno ponosna, što je hrvatski članak među osam odabranih za predstavljanje na promociji, od 750 članaka, čime Hrvatska pokazuje da može biti ravnopravan član svjetske znanstvene zajednice".

Marušić je dodala kako je globalno predstavljanje akcije donijelo
"veliku uočljivost Hrvatske i njezine znanosti".

Predstavljeni članak iz Croatian medical journala, autora Matkovića, Šućura i Zrinšćaka, donosi analizu glavnih indikatora nejednakosti u prihodima, objektivnog i subjektivnog siromaštva, materijalne uskraćenosti i uloge socijalne pomoći u ograničavanju siromaštva u 15 starih i 10 novih članica EU-a, koje prolaze kroz postkomunističku socio-ekonomsku tranziciju, kao i u Hrvatskoj, kandidatu za EU.

Rezultati studije ukazuju na razlike unutar starih članica EU, s
višim indikatorima nejednakosti prihoda i siromaštva u Velikoj
Britaniji, Irskoj i južnim članicama Unije, i nižim u skandinavskim i kontinentalnim članicama.

Kod 10 novih članica, baltičke republike i Poljska imaju najviše
indikatore nejednakosti prihoda i siromaštva, a Slovenija i Češka Republika najniže.

Kada se životni standard mjeri po nejednakosti u prihodima,
relativnoj stopi siromaštva, stopi ograničavanja siromaštva i
socijalnoj zaštiti samo su Slovenija, Češka i Mađarska u gornjoj
polovici raspodjele među 10 novih članica, dok Hrvatska, premda još nije članica EU, na toj ljestvici zauzima srednju poziciju.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju