Europska sonda u nedjelju pada na Mjesec

Smart-1, težak 290 kilograma, treba brzinom od 2 kilometara u sekundi probiti površinu Mjeseca na kojemu će načiniti "krater promjera od 3 do 10 metara", kazao je Bernard Foing, odgovoran za taj projekt Europske svemirske agencije (ESA) .

Pročitajte i ovo Putinova prijetnja Prijeti li Europi veliki sukob? Vojni stručnjak kritizira potez jedne članice NATO-a: "To je amaterizam u vojnom smislu" "Čekaju nas teške godine" Europa strepi zbog Trumpove administracije: "Ovo je stvarno zastrašujuće"

Sonda je lansirana 28. rujna 2003., iz svemirskog centra Kourou u Francuskoj Gvajani pomoću rakete Ariane-5. U Mjesečevu orbitu je postavljena u studenome 2004., a znanstvena promatranja počela je u ožujku 2005., i tijekom svoje misije Smart-1 pružila je dovoljno elemenata za raspravu o porijeklu Mjeseca i njegovoj evoluciji.

Osim toga, sonda je poslala snimke površine jedinog zemljinog satelita rezolucijom koja je dotad bila nezamisliva. Znanstvenici su tako prvi put otkriti kalcij i magnezij, izmjerili razlike u sastavu vrhova i kratera, vulkanskih dolina i kartografirali Mjesečevu površinu, uključujući i njegovu skrivenu stranu, pojašnjava ESA-in Centar za kontrolu u Darmstadtu u Njemačkoj.

Smart-1 će padom na Mjesec u nedjelju slijediti sudbinu dvadesetak svojih slavnih prethodnika iz vremena bivšeg Sovjetskog Saveza, iz Sjedinjenih Država te Japana koji su se srušili na Mjesec i ondje ostali kao svjedočanstva osvajanja Zemljinog satelita.

Zbog gravitacije svaki objekt postavljen u Mjesečevu orbitu osuđen je završiti na Mjesecu onoga trenutka kada se prestane korigirati njegova putanja ili ga se izbaci iz magnetskog polja.

Da je tako bilo i sa Smartom-1 on bi već 17. kolovoza pao na
nevidljiv dio Mjeseca. No fine modifikacije njegove putanje omogućile su navođenje njegova pada na vidljivu stranu Mjeseca, na Jezero izvrsnosti.

Mjesec ima nekih 100.000 kratera i svakoga dana novi meteoriti stvaraju nove.

Smart-1 neće onečistiti Mjesec jer je sastavljen od metala (aluminij, željezo...) koji se ondje već nalaze u prirodnu stanju.

Kako Mjesec nema atmosfere sprave koje padnu na njegovo tlo (sonde) ili tragovi (ostaci misije Apollo) ostaju netaknutima.
Prvi predmet ljudske proizvodnje odaslan na Mjesec bila je sovjetska sonda Luna-2 1959. godine. Krasi je pločica s natpisom vojske SSSR-a i portretom druga Lenjina.

Mjesec je tako postao svemirsko tijelo koje je ujedno i muzej 
čovjekova vlastita osvajanja. Među izlošcima ističu se američke zastavice i stope dvanaestorice američkih astronauta među kojima i prvog Čovjeka koji je stupio na Mjeečevo tlo, Neila Armstronga 1969. godine.