10. Kretanje zvijezda i planeta
Pročitajte i ovo
Ovom astronomskom otkriću, koje je zapravo temelj moderne astronomije, možemo zahvaliti starim civilizacijama, Sumeranima, Egipćanima, Grcima, Indijcima, Kinezima, Majama i Perzijancima. Oni su prvi uspješno zabilježili kretanje zvijezda i planeta i otkrili da se nebom kreću po fiksnim i predvidljivim obrascima.
>> Svemir ima tri puta više zvijezda nego što mislite
9. Heliocentrični sustav
Iako su još stari narodi pretpostavljali kako se Zemlja zapravo okreće oko Sunca, na obratno, tek je Nikola Kopernik 1543. demonstrirao matematički kako je ta ideja itekako realna. Dotad je čovjekov pogled na svemir bio, više manje, da se Suce i sve ostalo vrti oko Zemlje, odnosno da smo mi bili centar svemira (geocentrični sustav). Ne treba posebno objašnjavati koliko je Kopernikovo otkriće promijenilo svijet astronomije.
8. Keplerovi zakoni
Godine 1609. njemački astronom Johannes Kepler obznanio je svijetu kako se planeti oko Sunca ne okreću u savršenim krugovima, već po eliptičnoj putanji. Kretanje po eliptičnoj putanji oko Sunca znači da se udaljenost planeta od Sunca, tijekom vremena mijenja, otkrio je Kepler. Pomoću njegovih zakona astronomi su znatno preciznije mogli predvidjeti kretanje planeta u našem sustavu.
7. Jupiterovi sateliti
Galileo Galilei 1610. godine svojim je teleskopom otkrio četiri mjeseca u orbiti oko Jupitera, što je bilo prvo takvo otkriće dotad. Osim toga, Galileovo otkriće išlo je i u prilog Kopernikovoj tvrdnji kako se Zemlja vrti oko Sunca, odnosno kako mi nismo centar svemira. Bio je to pravi dokaz kako druga nebeska tijela orbitiraju oko nečeg drugog, a ne Zemlje.
6. Herschelova mapa
U periodu 1780. do 1834. godine proizvođač teleskopa William Herschel i njegova sestra Caroline, pomno su bilježili položaj svih zvijezda i maglica na noćnom nebu. Herschel je isto tako otkrio i planet Uran, no njegov prijedlog za naziv tog planeta bio je Georgium Sidus, ili Georgeova zvijezda. Nakon što je Herschel dovršio kartiranje noćnog neba, svijet je dobio i prvu mapu naše galaksije, Mliječne staze.
Osim što je Herschel kartom pokazao kako je Mliječna staza daleko veća nego što se to pretpostavljalo, opet je pokazao kako nismo centar svemira, pa čak niti blizu centra vlastite galaksije.
5. Teorija relativnosti
Eto nas i do Alberta Einsteina i njegove teorije kako masa može iskriviti, i prostor, i vrijeme. On je svoju teoriju relativnosti predložio 1915. godine. Njegova je teorija zamijenila Newtonovu teoriju mehanike, koja je bila osnova astronomije prethodnih 200 godina prije toga. Einstein je tvrdio kako je kretanje relativno te da je koncept vremena ovisan o brzini. Njegov novi način razmišljanja iskorišten je za objašnjenje raznoraznih problema u astronomiji te je pomogao astronomima u teoretiziranju na koji način sam svemir funkcionira.
4. Širenje svemira
Edwin Hubble zaslužan je za prvi dokaz da se svemir širi. On je u periodu između 1924. do 1929. godine prvi otkrio druge galaksije te je isto tako primijetio kako se one zapravo udaljavaju od naše galaksije. Hubbleovo otkriće promijenilo je naša saznanja o veličini svemira. To je bio prvi pravi dokaz kako je svemir jednostavno preogroman. Njegovo otkriće poduprlo je uvelike i teoriju Velikog praska, koja je i dan danas najšire prihvaćena kao ideja nastanka svemira. NASA je Hubble teleskop nazvala upravo po njemu.
3. Radio astronomija
Karl Jansky 1931. godine eksperimentira s radio valovima i otkriva signale koji dolaze is središta galaksije. Znanstvenici su kasnije otkrili kako čitav spektar radio valova dopire do nas iz svih kuteva svemira te da su izvori mnogih od njih nebeska tijela, koja se ne mogu otkriti drugačijim metodama. Radio astronomija uskoro je postala zasebno znanstveno polje i zaslužna je za otkrivanje novih nebeskih objekata, poput kvazara i pulsara. Jansky se smatra tvorcem radio astronomije.
2. Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje
Zadržimo se još trenutak na radio astronomiji. Godina je 1964. i dvojica astronoma Arno Penzias i Robert Wilson otkrivaju pozadinsko mikrovalno zračenje u svemiru. Ono je prisutno u izrazito malim količinama u čitavom svemiru, a vjeruje se kako je ono ostatak iz vremena kad je svemir bio vrlo mlad. Njihovo otkriće dodatno je pridonijelo teoriji Velikog praska, a Penzias i Wilson za svoje su otkriće dobili i Nobelovu nagradu.
1. Egzoplaneti
Prvi egzoplanet uočen je 1995. godine, a pronašli su ga švicarski astronomi Didier Queloz i Michel Mayor. Iako se dugo vjerovalo u postojanje planeta van Sunčevog sustava, tehnologija je tek odnedavno omogućila znanstvenicima da te planete i uoče u svemirskim prostranstvima. Do današnjeg dana otkriveno je gotovo 500 egzoplaneta, a to je zapravo samo početak. Mnogi smatraju kako je samo pitanje vremena kad će astronomi otkriti egzoplanet koji će biti sličan Zemlji po uvjetima za život.
I dok možda ne treba redoslijed ovih otkrića, barem ne po važnosti, uzimati zdravo za gotovo, činjenica ostaje kako to jesu najveća otkrića na polju astronomije kroz povijest.
-
napeta situacijaAvioni ne uspijevaju sletjeti na hrvatski aerodrom: "Pokušavaju svi, ali..."
-
Svevremenski modelOvaj kupaći kostim svima dobro stoji, a nosi ga i Bojana Gregorić Vejzović
-
Strašno stanjeFOTO Od alkohola i cigareta do potpunog nemara! Dijete progutalo šaraf i završilo na operaciji, pokušalo se sve zataškati
