Prije svega, zato jer u dugoročnom sjećanju već postoji iskustvo slično upravo proživljenom zbog čega se deja vu uglavnom događa u okolini u kojoj provodimo mnogo vremena, poput posla, škole ili doma.
Na pokusu s miševima utvrdili su kako je posrijedi zastoj u radu dijela hipokampusa. Osim što su riješili jednu od zagonetaka koja je mučila psihologe, ovo otkriće velik je korak ka liječenju bolesti koje napadaju pamćenje, prije svega Alzheimerove.
'Sada kada razumijemo molekularne i stanične putove, moguće je razviti lijekove koji će poboljšati tu vezu' , optimističan je Susumu Tonegawa, profesor biologije i neurologije s glasovitog Massachusetts Institute of Technology, koji je predvodio istraživanje.
