'Kod djece i odraslih koji grizu nokte može se raditi samo o lošoj navici, ali i pokazatelju unutarnje napetosti', rekao je psiholog Markus Biebl iz klinike u Bad Saeckingenu u njemačkoj državi Baden-Wuerttemberg.
Pročitajte i ovo
Napetost najčešće nastaje uslijed nekog sukoba ili stresa na radnom mjestu ili u osobnom životu. Neka djeca grizu nokte, jer su takvo ponašanje vidjela kod drugih, objasnila je psihologinja iz Bonna Gisela Dreyer. 'Ova navika pomaže pri ublažavanju stresa osobama u emotivno teškim situacijama.'
Znanstvenici su ustvrdili da nokte grize oko 30 posto djece i oko 15 posto odraslih osoba. Gisela Dreyer smatra da osoba često automatizmom grize nokte, pa loša navika često s vremenom nestane sama od sebe.
Primjerice, nakon što završi stresna školska godina, dijete prestane gristi nokte. No kod odraslih je to nešto ozbiljnije i obično traje dulje, jer i kad stres prestane, osoba nastavlja nesvjesno gristi nokte.
Znanstvenici smatraju da, ako je riječ samo o lošoj navici, ona obično ubrzo nestaje, primjerice nakon što se na vrške noktiju nanese gorka tekućina. Ako je navika sporadična, nema razloga za zabrinutost, no ako se nastavi unatoč nanošenju gorke tekućine, treba poduzeti određene korake, smatra Biebl.
U početku Biebl predlaže tečajeve joge, autogenog treninga ili neki sport koji će ublažiti napetost, no, s obzirom da se u nekim slučajevima može raditi o vrlo ozbiljnom, duboko potisnutom psihološkom problemu, sugerira traženje stručne pomoći.
Ova navika može biti pokazatelj neprepoznatog opsesivno-kompulzivnog poremećaja kod pojedinca ili još opasnije sklonosti samoozljeđivanju.
