Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Dojenčad ne treba hraniti kašastom hranom

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Uvoditi dojenčadi kašastu hranu nakon šestog mjeseca života, prije prijelaza na usitnjenu hranu, neprirodno je i nepotrebno, smatra UNICEF-ova stručnjakinja za brigu o djeci, uz pojašnjenje da takav način prehrane može biti uzrok raznih zdravstvenih problema u kasnijoj životnoj dobi djeteta.

Zamjenica direktora UNICEF-ove udruge "Baby Friendly Initiative" Gill Rapley izjavila je kako djecu do šestog mjeseca života treba isključivo dojiti, ukoliko je to moguće, a ako nije, hraniti ih zamjenskim mlijekom te nakon toga perioda prijeći na usitnjenu krutu hranu. Među ostalim, kazala je Rapley, na ovaj način djeca postaju manje izbirljiva kad je riječ o prehrani.

Pročitajte i ovo Ilustracija Ovisni o uvozu Slavonija bi mogla hraniti pola Europe, ali ne hrani ni Hrvatsku: "Problem je sve" Milorad Dodik Čudna matematika Dodik zgrozio izjavom: "5 milijardi ljudi neće biti za rezoluciju o genocidu u Srebrenici"

Rapleyeva se prehranom dojenčadi bavi 25 godina i izdala je priručnik o programu prehrane pod nazivom "Baby-Led Weaning". U više je navrata istaknula kako su njezina istraživanja pokazala da tijekom prvih šest mjeseci dojenčad treba hraniti isključivo mlijekom. 

Ako je riječ o majčinu mlijeku, nije potrebna ni voda, a ako se dijete hrani mlijekom u prahu, tada se prehrani može dodati i par žličica vode na dan. 

Istraživanje je također pokazalo da postupno dodavanje kašaste hrane prehrani u prvih šest mjeseci života dojenčeta samo razrjeđuje prirodnu vrijednost mlijeka te može naškoditi njegovu zdravlju u kasnijem periodu.

Nakon šestomjesečnog životnog razdoblja Rapley smatra da su djeca sposobna primati usitnjenu, a ne kašastu hranu te ju pomalo žvakati. 

Hranjenje djece kašastom hranom, prema Rapleyenu mišljenju ni u ovom slučaju nije dobro jer može usporiti razvoj sposobnosti žvakanja krute hrane. Nakon šest mjeseci ona preporučuje kombinaciju mlijeka i krute usitnjene hrane koju će moći žvakati.

Kao još jedan argument protiv kašaste hrane navela je nesposobnost djeteta da ocijeni koliku je količinu hrane konzumiralo, zbog čega dolazi do 'prejedanja', a kod neke djece i do zatvora. Također okrivljuje industriju dječje hrane da zbog vlastitog profita uvjerava roditelje kako je korisno djecu hraniti kašicama.

"Rezultati znanstvenih istraživanja u skladu su s mišljenjem
mjerodavnih vladinih tijela kako nema nikakva razloga da dojenčad nakon šestomjesečnog dojenja ne prijeđe na usitnjenu hranu", zaključila je američka znanstvenica.

Britanski pedijatar-gastroenterolog David Candy smatra da je zamisao Gill Rapley dobra, no upozorava kako je teško odrediti precizno vrijeme uvođenja u prehranu usitnjene hrane jer je to vrlo individualno. Candy također vjeruje kako kašice mogu kod neke djece olakšati prijelaz u prehrani s mlijeka na usitnjenu krutu hranu. 

"Neka djeca lagano će se priviknuti na 'grudice' i sitne komadiće hrane, no kod nekih je oromotorna funkcija u toj životnoj dobi slabo razvijena pa će hranu odbijati". 

Prof Candy smatra da svakome djetetu treba pristupiti kao individui, a glasnogovornica "Baby Friendly Initiative" napomenula je kako Gill Rapley svojim zaključcima istupila u vlastito ime, a ne u ime udruge.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene