Naime, nakon svakoga svoga putovanja fundus izložbe biva obogaćen novim umjetničkim djelima koja je projekt „osvojio“. Tako bi i svaki povratak mogao biti obilježen kao novi trijumfalni pohod kojim obogaćujemo riznicu umjetnina. Dakako da je ovo šala na simboličkoj razini jer umjetnici nisu orobljeni, oni rado daruju svoje radove - njih je sam koncept ovoga izložbenoga projekta naprosto osvojio!
Tako su i prilikom zadnjega gostovanja u Santiago de Chile – a bilo je to u prosincu 2011. u Institutu za kulturu Providencia (Instituto cultural de Providencia) – domaći umjetnici priključili svoja ostvarenja međunarodnoj koleciji fundusa Izazov kravate – kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi. Radovi sedam čileanskih umjetnika i jedne argentinske umjetnice sada su napokon stigli u svoje trajno odredište; u Zagreb – prijestolnicu kravate.
Predstavimo ih ukratko:
Eduardo Castillo, i sam po jednoj liniji potomak hrvatskih predaka, izveo je rad ispunjen sentimentom. On prikazuje hrvatskog iseljenika, odnosno čileanskog useljenika, kao odlučnoga mladića koji je stigao u novu domovinu kako bi ostvario svoj san, ne zaboravljajući pritom rodnu grudu s kojom ga – simbolika je očita - povezuje gusta mreža raznobojnih vrpci (poput pupčanih) iza njegovih leđa od kojih je jedna našla mjesto i oko njegova vrata.
Joaquín Mirauda izlio je brončani torzo čija je okosnica izrazita vertikala u obliku kravate. Rad je nazvao Stup i poručio da ga unatoč mekoći tkanine – koju nastoji prenijeti i u materijalu bronce - doživljava kao snagu koja nosi čovjeka.
Enrique Campuzano u svom radu Opus 833 referira se na razdoblje odrastanja, kada bjelina kravate (kojoj je istodobno pridana uloga falusnog simbola) ukazuje na neporočnost i nevinost okruženu u iskušenjima zamamnim letom lepršavih, ujedno i svečanih, traka.
Emece Carbi (jedina među čilenakim umjetnicima koja dolazi iz Argentine) u svojem radu pod nazivom G-8 iznosi kritiku globaliziranoga svijeta, točnije kritiku vladajuće politike – koju na globalnoj razini simbolizira grupa najmoćnijih zemalja čiji se predstavnici sastaju kao grupa G-8 - koja se zasniva na ekonomskoj moći, održavanoj eksploatacijom obespravljenih. Kravata je i ovdje poslužila kao atribut koji identificira svoje nositelje.
Estudio de Cuerpo y Alma, u prijevodu Studio tijela i duše što ga sačinjavaju dvojac Daniella Miller y Pía Cosmelli, darovao je dvije umjetničke fotografije. To su dva akta – muški i ženski – na kojima su samo kravate. Tim radovima slave ljepotu tijela kao izraz duše te su u tom smislu paradigmatski primjeri intencija autorica iskazanih i nazivom Studija.
Lisi Fox je kao kiparica iskoristila kravatu kako bi njenim slobodnim oblikovanjem – u radu pod nazivom Kravata zavodnica - istakla ženstvenost, podcrtanu oblinama, ali i transparentnim koloritom koji osvaja prostor, uvlačeći ga u volumen izvedene forme.
Livia Keller darovala je dva rada. Kravata je delikatan rad u staklu, izraz nježnosti prema dragocjenom, memorijom ispunjenom predmetu. Takav je stav eksplicite vidljiv u drugom radu pod nazivom Baština; tu je kravata, spojena s obiteljskim fotografijama među kojima su i osobe stradale u nacističkim progonima, poput mementa na drage ljude s kojima je trajno vežu najdublji osjećaji.
Kao i uvijek do sada, motiv kravate potvrđuje se kao nepresušno nadahnuće i poticaj za djela – to valja napose naglasiti – veoma različita sadržaja. Njena forma, ali i uloga atributa, raznolika simbolika – osobine su na čijim vrijednostima umjetnici grade sve izražajnije pa i sve zanimljivije radove.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
