U trenucima prije smrti središnju ulogu igra srce, tako barem kaže generalno prihvaćeno vjerovanje. Jer kad srce prestane kucati, a krv kolati, ostatak tijela polako se gasi.
Pročitajte i ovo
No, najnovije istraživanje pokazalo je da je ovo razmišljanje možda pogrešno. Znanstvenici su naime proučavali aktivnost srca i mozga štakora u trenucima prije nego su životinje uginule od nedostatka kisika. Otkrili su da je mozak životinja poslao masu signala srcu koji su uzrokovali neopozivo oštećenje organa te njegovu smrt. Kada su blokirali te signale, srce je dulje preživjelo, piše Business Insider.
Ako se sličan proces dogodi kod ljudi, moguće je da bi se prekidom signala omogućilo osobi da preživi.
'Ljudi se usredotoče na srce, misleći da će ako spase srce, spasiti mozak', kaže koautorica studije Jimo Borjigin, neuroznanstvenica iz Michigana. Njezin tim okrio je iznenađujuću činjenicu, odnosno da se mora prekinuti kemijska komunikacija između mozgda i srca kako bi se spasilo srce. Borjigin je rekla da je nalaz u suprotnosti s gotovom svim hitnim medicinskim praksama.
Iskreno, koliko dugo već sjedite za stolom?
Svake godine više od 400 tisuća Amerikanaca doživi srčani zastoj. Čak i uz liječnje, samo deset posto ih preživi i bude otpušteno iz bolnice.
Istraživači su obratili pozornost na pitanje zašto srce prethodno zdravih osoba iznenada potpuno prestane raditi, nakon samo nekoliko minuta bez kisika.
Pokazalo se da čak i kada osoba zbog srčanog zastoja izgubi svijest i ne pokazuje znakove života, mozak je i dalje aktivan. U prethodnom istraživanju 2013. godine Borjigin i kolege otkrili su da srce dok umire biva potopljeno signalima iz mozga, vjerojatno u očajničkom pokušaju da spasi srce.
Online kalkulator: Izračunajte prijeti li vam uskoro srčani udar!
Ta gomila signala možda je odgovorna za iskustva bliska smrti koja za koja neki ljudi tvrde da su ih doživjeli, rekla je znanstvenica.
'Pitanje od milijun dolara'
U novoj studiji istraživači su izazivali srčani zastoj kod štakora, nakon čega su proučavali njihovu moždanu aktivnost pomoću elektroencefalografije i aktivnost srca pomoću ehokariografije u trenucima koji su doveli do smrti.
U početku je se brzina otkucaja srca smanjivala, a onda je moždana aktivnost postala snažno sinkronizirana sa srčanim aktivnostima. Istraživači su za mjerenje otkucaja srca koristili novu tehnologiju koji su razvili, otkucaj po otkucaj.
Dok su srce i mozak bili sinkronizirani, istraživači su promatrali poplavu više od desetak neurokemikalija poput dopamina, koji proizvodi osjećaj ugode, i norepinefrina koji izaziva osjećaj budnosti.
'Na dočeku Nove godine srce mi je kucalo oko 260 otkucaja u minuti, spasio me HGSS'
Kod štakora su aktivnosti srca i mozga ostale sinkronizirane dok srce nije otišlo u stanje ventrikularne fibrilacije. Riječ je o poremećaju srčanog ritma zbog kojeg srce ne pumpa krv.
No, kada su istraživači blokirali protok tih kemikalija iz mozga do srca tako što su 'prekinuli' leđnu moždinu odgodili su ventrikularnu fibrilaciju. Rezultat - ti štakori su preživjeli tri puta duže od onih kojima je veza srce-mozak ostala netaknuta.
Naravno, bitno je ne zaboraviti da su sva istraživanja provedena nad štakorima. Borjigin je rekla da je 'pitanje od milijun dolara' ponašaju li se ljudska tijela na sličan način.
Ako znanstvenici pronađu način da prekinu vezu između mozga i srca korištenjem lijekova, umjesto rezanjem leđne moždine, bit će moguće dati te lijekove osobi koja doživljava srčani zastoj što bi zdravstvenim djelatnicima dalo više vremena za liječenje takvih bolesnika.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
na graničnom prijelazuOtkriveni novi detalji o mladiću koji je probio rampu i poginuo: Netom prije kobne nesreće bježao je po Hrvatskoj
-
U PodraviniFOTO Težak sudar: Dvije osobe prevezene u bolnicu, promet blokiran
-
Spašena u zadnji trenOtkriveno tko je majka bebe bačene u kontejner: "Teško živimo"
