Pandemija koronavirusa samo rijetkima nije promijenila svakodnevicu. Mijenjaju se i privatni i poslovni odnosi, a jesu li te promjene pozitivno ili negativno utjecale na Europljane, otkriva Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta online anketnim istraživanjem provedenim u travnju i srpnju na uzorku od 87.500 građana.
Pokazalo se da je pandemija imala jako ozbiljne posljedice za standard građana i za njihovu kvalitetu života i rada te da nisu svi jednako prošli.
Vezani članci
"Najviše su bile pogođene mlade žene, koje su često ostajale bez posla. Približno 11 posto žena u dobi do 34 godine ostalo je bez posla, dok je to pogodilo samo pet posto muškaraca. Razmjerno manje bez posla su ostajale osobe starije od 35 godina, a to ne znači da nezaposlenost nije ponovno postala prijetnja u Europskoj uniji, ali i Hrvatskoj", rekao je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Za razliku od financijske krize iz 2008. godine, kada su više bili pogođeni muškarci, ova je kriza jače pogodila sektore u kojima dominiraju žene i mladi, objašnjava Bejaković. Također govori da građani pesimistično gledaju na budućnost.
"Većina ispitanika, pogotovo u zemljama Jugoistočne Europe, boji se da će u sljedeća tri mjeseca ostati bez posla. Kasnije se u srpnju strah malo smanjio, ali još uvijek je jako prisutan", kaže Bejaković.
S obzirom na to da je osam posto ispitanika ostalo bez posla, strah ljudi je opravdan. Samozaposlenih pojedinaca 13 posto ostalo je bez radnih angažmana. Osim neizvjesnosti zbog radnog statusa Hrvati su izrazili i veliko nepovjerenje u nacionalnu vladu i europske vlasti.
Bejaković smatra kako je trenutačno najneposrednije i najvažnije da bolje informiramo građane i u Hrvatskoj i na razini EU-a, ali isto tako i da se međusobno poštujemo kako bismo razvijali povjerenje.
Ne treba zaboraviti da je Vlada pomogla očuvati radna mjesta paketom mjera od 60 milijardi kuna u trenucima kada je dijelu zanimanja bilo zabranjeno raditi. Europska unija priprema financijski paket od 750 milijardi eura ne bi li ublažila posljedice krize. Ipak, ova je kriza, uz mnoštvo toga negativnoga, imala je jedan pozitivan utjecaj - rad u uredu zamijenio je rad od kuće.
"Istina da je to pomalo narušilo ravnotežu između privatnog i poslovnog života, pogotovo ženama i obiteljima koje imaju malu djecu kod kuće. No u cjelini je oko 70 posto ispitanika bilo jako zadovoljno takvim oblikom rada i voljeli bi da se on i dalje može zadržati", kaže Bejaković.
Očekivani pad bruto društvenog proizvoda u ovoj godini iznosi oko devet posto te tek petpostotni oporavak u sljedećoj godini. Ako poslodavci poslušaju radnike, kriza prouzročena pandemijom mogla bi rezultirati i nečem pozitivnim. No to ne umanjuje pesimizam Hrvata kad je riječ o njihovim financijama.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
Pravila objave komentara