Znanstvenici sa Sveučilišta Minnesota 'nagovorili' su vrstu bakterija Mariprofundus ferrooxydans, da umjesto svoje normalne hrane, djelomično oksidiranog čelika, koriste slabu struju kao hranu. Pomoću tog trika, znanstvenici su otvorili vrata i novom načinu izrade biogoriva pomoću te bakterije.
Pročitajte i ovo
Jasan stav
Mislite li da cijenu energije treba subvencionirati? Pogledajte kako ste glasali u Dnevniku Nove TV
Osvojila vrijednu nagradu
Andrea zna kako popularizirati znanost!
>> E. coli će se kroz pet godina koristiti kao biogorivo
Navedene bakterije obično se mogu pronaći oko hidrotermalnih izvora na dnu mora. Ta bakterija kao izvor hrane obično troši nestabilni oblik željeza, koji je topljiv i koji se naziva 'Fell', iz kojeg izvlači elektrone, pomoću kojih diše. Ukoliko je prisutno dovoljno kisika, željezo lako otpušta elektrone u zamjenu za kisik, kako bi postalo stabilnije, odnosno, pretvara se u hrđu.
Ranija istraživanja su pokazala kako Mariprofundus ferrooxydans koristi proteine na na površini svojih stanica kako bi se hranile elektronima pa su znanstvenici sa Sveučilišta Minnesota odlučili te baterije staviti na elektrodu, odnosno direktan izvor slabe struje i vidjeti što će se dogoditi.
Podesili su elektrodu tako da otpušta elektrone na isti način kao i željezo prilikom oksidacije, a u čitav miks dodali su i nešto željeza. Bakterije su se vrlo brzo počele razmnožavati u velikom broju pa su znanstvenici jedan uzorak prebacili na novu elektrodu, ali ovog puta bez željeza.
Bakterije su se i tamo nastavile razmnožavati, a isto su učinile i na trećoj elektrodi puna četiri tjedna. Time su znanstvenici uspješno dokazali kako se ta bakterija može razmnožavati koristeći elektricitet s elektroda za hvatanje ugljičnog dioksida.
E sad, ono što je energetski zanimljivo čovjeku, jest način na koji te bakterije spremaju CO2 pomoću elektriciteta. Bakterije pohranjuju CO2 u sebi na takav način da ga čovjek može iskorisiti za biogorivo.
Podizanje tog projekta na veličinu farme za proizvodnju biogoriva, međutim, sasvim je nov izazov, koji je dalek, ali ne i nedokučiv. 'Ako postoji 100 koraka koje treba proći kako bi se to ostvarilo, onda je ovo prvi korak', istaknuo je jedan od znanstvenika koji su radili na navedenoj studiji, a prenosi popsci.com.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook