Do tog je zaključka došla skupina genetičara, primjenjujući teoriju eksponencijalnog povećanja brzine operacija računalnog mikroprocesora, poznate pod nazivom Mooreov zakon.
Pročitajte i ovo
Taj zakon opisuje povećavanje broja tranzistora na čipu tokom vremena i glasi: "broj tranzistora koji se po najpovoljnijoj cijeni mogu smjestiti na čip udvostručava se otprilike svake dvije godine". To znači da se svake 2 godine udvostručava broj tranzistora i integriranih krugova na procesorima. Iako je u jednom radu Gordona Moorea (po kojem je dobio ime) postavljen daleke 1965. godine, ovaj zakon vrijedi i dan danas.
>> Jesu li ovo planeti koje će kolonizirati ljudi?
Primijenivši taj zakon na polje proučavanja života i njegova razvoja, grupa znanstvenika došla je do rezultata da se život pojavio prije otprilike 10 milijardi godina, odnosno 5 i pol milijardi godina prije nastanka Zemlje i Sunčeva sustava, piše Daily Mail.
Ova teorija pritom podupire ideju tzv. panspermije, princip koji podrazumijeva utjecaj solarne radijacije koja stvara deflekciju ekstramofilnih mikroorganizama i međuzvjezdane prašine, koji putuju kroz svemir na asteroidima, meteorima ili kometima nastalim nakon sudara planeta na kojima je postojao život s golemim asteroidima te tako 'sjeme' života uspijeva 'preživjeti' kozmička putovanja.
Teorija panspermije
Prema ovoj teoriji, ti oblici života mogu golemu količinu vremena provesti putujući svemirom dok ne padnu na planet ili neko drugo svemirsko tijelo koje pruža uvjete za njihov razvoj. Kada se to dogodi, kaže teorija, bakterije se ponovno aktiviraju i kreće novi proces evolucije.
Ipak, i sami znanstvenici koji su proveli ovo istraživanje naglašavaju da njihov rad 'drži vodu' samo teoretski, jer je utemeljen na mnogim hipotetskim elementima, među kojima je upravo teorija životnih 'spora' što lete svemirom ključna te jednako tako nedokazana i sporna.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
