Zbog prevaranta na Fejsu ljudi gube veliki novac, a nevjerojatno je tko je na tome zaradio milijarde

Policija često upozorava na brojne prevarante koji pokušavaju izvući novac od ljudi željnih brze zarade. Njihov modus operandi je manje-više sličan - prevara krene putem poziva ili nekog lažnog oglasa koji im se pojavi na internetu ili društvenim mrežama poput Facebooka, nakon čega im se savjetuje investicija (najčešće kripto), uz veliki povrat ulaganja. No umjesto zarade naivni ljudi na kraju ostaju s praznim računima. U većini situacija riječ je o nekoliko tisuća pa do nekoliko desetaka tisuća eura, no i u Hrvatskoj su zabilježene prijevare teške više stotina tisuća eura.

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." 0:17 7 na farmi VIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova

Osim prevaranta koji tako mogu staviti u džep ogromne svote novaca, još netko zarađuje na račun prevarenih osoba, a često je riječ o starijim ljudima koje je lakše prevariti. To je - Meta. Prema jednom izvještaju čije su rezultate objavili na TechCrunchu, procjenjuje se kako Zuckerbergova kompanija čak deset posto svojih prihoda ostvaruje upravo od prijevara. Riječ je o nevjerojatnih 16 milijardi dolara te je najčešće riječ o zaradi od prevarantskih i zavaravajućih oglasa koji se objavljuju na Facebooku i drugim Metinim platformama. Oglašava se sve i svašta - od promoviranja ilegalnog kockanja, savjeta oko investicija (naravno, uključujući i kripto) pa do zabranjenih medicinskih proizvoda.

Dnevno se prikaže čak 15 milijardi lažnih oglasa

Takvim se oglasima reklamiraju proizvodi i usluge koji nisu stvarni te je njihov cilj izvući novac od naivnih osoba koje vjeruju svemu što vide i pročitaju na internetu i takvim stranicama. Iako Meta ima sustav koji bi trebao prepoznati i spriječiti lažne oglašivačke kampanje, on deaktivira korisničke račune samo ako je 95 posto siguran da je oglašivač počinio prijevaru. A ako sumnjaju na prevaru, no nisu sigurni je li zaista riječ o lažnom oglasu, Meta ima rješenje i za to. U tom slučaju nema zabrane tog oglasa, već oglašivačima naplaćuju više. U teoriji bi time trebali obeshrabriti oglašivače koji postavljaju sumnjive oglase, dok u praksi to znači više novaca u Metin džep.

Novinari Reutersa kontaktirali su Metu kako bi im pojasnili situaciji, a njihov glasnogovornik Andy Stone nazvao je taj dokument koji je objavljen selektivnim prikazom koji iskrivljava Metini pristup prevarama. Prema njemu, u posljednjih godinu i pol dana ova je kompanija smanjila prijave lažnih oglasa za 58 posto te su uklonili više od 134 milijuna prevarantskih oglasa tijekom tog vremena. Iako se to čini puno, prema Reutersu na Metinim platformama dnevno se prikaže čak 15 milijardi lažnih oglasa.

Izvor: Tech Crunch