Prvi ljudi pojavili su se u Africi još prije više od dva milijuna godina, a očekuje se da će još ovog mjeseca broj ljudi koji će živjeti na Zemlji premašiti osam milijardi. No, što nas čini tako uspješnima?
Prvi ljudi
Pročitajte i ovo
Najstariji fosili najranijih poznatih ljudi datiraju od prije 2,8 milijuna godina i pronađeni su u istočnoj Africi. O našim drevnim precima poznato je da su bili lovci-sakupljači, koji su imali malo djece, u usporedbi s kasnije doseljenim stanovništvom, kako bi zadržali svoj nomadski način života.
Stanovništvo planeta bilo je rijetko također djelomično zato što su lovci-sakupljači trebali puno zemlje kako bi se prehranili, odnosno oko 10 kvadratnih kilometara po osobi, prema Herveu Le Brasu, znanstveniku s Francuskog instituta za demografske studije (INED).
Pročitajte i ovo
Populacija svijeta se s vremenom povećala, no iznimno sporim tempom.
Prvi veliki skok u porastu stanovništva
Uvođenje poljoprivrede u doba neolitika, oko 10.000 godina prije nove ere, donijelo je prvi poznati veliki skok stanovništva. S poljoprivredom je došla sedentarizacija i mogućnost pohranjivanja hrane, što je uzrokovalo velik skok u povećanju nataliteta.
Majke su mogle hraniti dojenčad kašom, što je ubrzalo proces odvikavanja i smanjilo vrijeme između poroda, što znači više djece po pojedinoj ženi, objasnio je Le Bras.
Međutim, razvoj trajnih naselja donio je i opasnosti, jer je pripitomljavanje životinja uzrokovalo obolijevanje ljudi od novih smrtonosnih bolesti. Posebno su visoke bile stope smrtnosti djece, pri čemu je trećina sve djece umrla prije prvog rođendana, a druga trećina prije nego što su navršili 18 godina.
Bilo je goleme smrtnosti, ali i trajnog baby booma, objasnio je Eric Crubezy, antropolog sa Sveučilišta u Toulouseu u Francuskoj.
Pročitajte i ovo
Sa šest milijuna na 250 milijuna u 10.000 godina
Prema procjenama INED-a, s oko 6 milijuna u 10 000. godini prije nove ere, globalno stanovništvo skočilo je na 100 milijuna u 2000. prije nove ere, a zatim na 250 milijuna u prvom stoljeću.
Crna smrt - kuga
Crna smrt naglo je zaustavila rast stanovništva u srednjem vijeku. Ta pandemija, koja se pojavila u srednjoj Aziji, na području današnjeg Kirgistana, stigla je do Europe 1346. godine na brodovima koji su prevozili robu iz Crnog mora.
U samo osam godina kuga je istrijebila do 60 posto stanovništva Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Kao rezultat crne smrti, ljudska populacija je pala između 1300. i 1400. godine, sa 429 na 374 milijuna ljudi.
Drugi događaji, poput Justinijanove kuge, koja je pogodila Sredozemlje tijekom dva stoljeća od 541. do 767. godine, i ratovi u ranom srednjem vijeku u zapadnoj Europi, također su uzrokovali privremene padove u broju ljudi na Zemlji.
Pročitajte i ovo
Cjepiva i drugi napreci u medicini su bili ključni
Od 19. stoljeća globalni broj stanovnika počeo je naglo rasti, uglavnom zahvaljujući razvoju moderne medicine i industrijalizaciji poljoprivrede, što je povećalo globalne zalihe hrane.
Od 1800. godine svjetska populacija skočila je osam puta, s procijenjene 1 milijarde na vrlo skorih 8 milijardi ljudi na Zemlji.
Za Crubezyja je razvoj cjepiva bio ključan, a cijepljenje protiv velikih boginja posebno je pomoglo u uništavanju jednog od najvećih ubojica u ljudskoj povijesti.
Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća donijele su još jednu malu revoluciju, u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pomoglo u smanjenju smrtnosti među osobama starijim od 60 godina.
Pročitajte i ovo
Izvor: Science Alert
-
gdje je nestao?Nekadašnji zavodnik iz domaćih serija danas živi daleko od reflektora, evo kako izgleda!
-
oglasila se policijaPronađena ljudska lubanja na obali Save: Otkriveno o čemu se radi
-
Skuplje za 14 postoZa kvadrat traže i više od 6000 eura, evo gdje je najveći porast: "Nemoguće je kupiti stan"
