Riječka sortirnica u Mihačevoj dragi trenutno ispunjava potrebe obrade odvojeno prikupljenog otpada, ali ne radi punim kapacitetom, a kvaliteta otpada koji dolazi na obradu je izrazito loša te usporava proces sortiranja i povećava troškove obrade.
Po podacima Komunalnog društva Čistoće, koje upravlja sortirnicom, ona trenutno zadovoljava potrebe za obradom odvojeno prikupljenog otpada, a izvan njezina kapaciteta ostaje tek dio miješane ambalaže.
No, na pitanje Hine o radu i kapacitetu, iz Čistoće navode da su razlozi zbog kojih sortirnica trenutačno ne radi svojim punim, teoretskim kapacitetom, unatoč radu u dvije smjene, ograničeni prostorni, prihvatni i obrađivački kapaciteti postrojenja te izrazito loša kvaliteta otpada koji dolazi na obradu.
U sortirnici se obrađuje odvojeno prikupljeni otpad iz devet lokalnih jedinica, papir i karton iz plavih spremnika, miješana ambalaža iz žutih spremnika, staklo i tekstil, a sortiranjem nastaje desetak različitih vrsta reciklabilnih proizvoda namijenjenih daljnjoj oporabi.
U plavim spremnicima do 17 posto nečistoća, u žutim 81 posto
Planirani puni kapacitet riječke sortirnice je do 49 tona različitih vrsta odvojeno prikupljenog otpada tijekom jedne sedmosatne radne smjene ili 7 tona otpada na sat.
Prema podacima Čistoće, obrađuje se znatno manje te je tijekom 2025. obrađeno i sortirano 5756 tona otpada, dok je u prvih šest mjeseci 2026. godine obrađeno 2887 tona.
Tijekom 2025. prikupljeno je ukupno 29.064 tona odvojeno prikupljenog otpada, prosječna stopa odvojeno prikupljenog otpad iznosila je 43,8 posto, dok se po pojedinim jedinicama lokalne samouprave kretala od 19,6 do 66,2 posto.
Iz Čistoće ističu da otpad iz plavih spremnika za papir i karton u prosjeku sadrži oko 17 posto nečistoća, dok na pojedinim područjima Rijeke njihov udjel doseže i do 50 posto pa takav sastav otpada usporava proces sortiranja i povećava troškove obrade.
Situacija je još nepovoljnija kod otpada iz žutih spremnika za miješanu ambalažu jer udjel nečistoća iznosi čak 81 posto, zbog čega je velik dio materijala neupotrebljiv za daljnju oporabu. Osim što povećavaju troškove i smanjuju učinkovitost rada, nečistoće i neprimjereni predmeti često uzrokuju oštećenja postrojenja i višednevne zastoje, što dodatno smanjuje raspoloživi radni kapacitet.
Nakon sortiranja oko 26 posto neiskoristivog materijala
Nakon sortiranja ostaje oko 26 posto od ukupno zaprimljenog otpada, odnosno približno 1500 tona neiskoristivog materijala na godinu, a tako visok udjel je posljedica je izrazito lošeg sastava odvojeno prikupljenog otpada, ističu iz Čistoće.
Odvojeno prikupljeni otpad, koji nije moguće obraditi u sortirnici, predaje se ovlaštenim oporabiteljima.
Čistoća ima ugovore s više ovlaštenih otkupljivača, a najpovoljniji uvjeti postižu se nadmetanjima. Otkupne cijene ovise o tržišnim, burzovnim kretanjima pa se tijekom rada sortirnice otkupna cijena papira kretala između 60 i 130 eura po toni, a kartona između 70 i 140 eura po toni. Sada se cijene uglavnom kreću u rasponu od 80 do 90 eura po toni.
Staklo se stabilno otkupljuje za 20 eura po toni, dok su otkupne cijene plastičnih materijala vrlo niske i znatno ispod troškova obrade te je za pojedine vrste plastičnih proizvoda potrebno platiti preuzimanje. Stoga sortiranje otpada iz žutih spremnika trenutačno nije ekonomski isplativo.
Ukupni prihodi sortirnice u 2025. iznosili su 741.796 eura, uključujući ugovornu naknadu od 429.376 eura, a godina je završena s gubitkom od 70.966 eura, ponajprije zbog visokih troškova zbrinjavanja nečistoća izdvojenih tijekom sortiranja.
U šest mjeseci niži prihodi, pad otkupnih cijena
U prvih šest mjeseci 2026. ostvareno je 314.519 eura prihoda, uključujući ugovornu naknadu od 214.686 eura, a iz Čistoće kažu da su prihodi niži u odnosu na isto razdoblje lani zbog značajnog pada otkupnih cijena papira i kartona.
Sortirnica je u vlasništvu Grada Rijeke, stoga su u nadležnosti Grada i odluke o eventualnim investicijskim ulaganjima, odgovorili su iz Čistoće na pitanje planira li se i kako unaprijediti njeno poslovanje. Dodaju, kako je, prema informacijama gradskih stručnih službi, u tijeku analiza dostavljenog izvješća u kontekstu svih relevantnih okolnosti iz ugovora o upravljanju sortirnicom, a po provedbi koje će Grad Rijeka poduzeti daljnje potrebne aktivnosti vezane za sortirnicu.
Projekt izgradnje sortirnice započet je u mandatu bivšeg gradonačelnika Vojka Obersnela, a puštena je u rad u mandat Marka Filipovića, u studenom 2024. U mandatu aktualne gradonačelnice Ive Rinčić je, pak, prispjela odluka Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o vraćanju najmanje 3,8 milijuna eura bespovratnog europskog novca zbog kaznenih djela tijekom provedbe projekta izgradnje, za koje je dosad, među ostalima, osuđen i jedan gradski službenik.
