O dolasku Ubera u Hrvatsku govori se već nekoliko mjeseci, a zagrebački taksisti u nekim su medijima više puta najavili kako neće samo sjediti i gledati kako im 'obična aplikacija' uzima posao. Dovoljno se samo sjetiti kako su reagirali na dolazak konkurencije prije nekoliko godina te su zabilježeni čak i fizički obračuni između taksista, a za korisnike usluga taksi prijevoza konkurencija je donijela upravo ono što su svi godinama htjeli – povoljnije i prihvatljivije cijene usluga prijevoza.
Pročitajte i ovo
Ideju za Uber poduzetnici Travis Kalanick i Garrett Camp dobili su nakon što su 2008. godine neuspješno pokušali dobiti taksi u Parizu – oni su zamislili da je, umjesto telefoniranja ili mahanja rukom uz cestu, sve što je ljudima potrebno za kontaktiranje taksija najobičnija aplikacija. Zahvaljujući GPS-u, aplikacija bi pronašla najbližeg slobodnog vozača koji bi stigao na željeno mjesto u najkraćem mogućem roku. Servis koji su nazvali Uber počeo je s radom 2010. godine u San Franciscu, ubrzo se proširio na druge gradove diljem SAD-a, a s vremenom i na gradove diljem svijeta te je Uber u samo pet godina od 'još jedne startup kompanije' postao najvrjednija startup kompanija na svijetu čija je vrijednost premašila 50 milijardi dolara i koji je pokrenuo revoluciju ove industrije.
Tajna Ubera upravo je u toj jednostavnosti, ali i činjeni da je na početku svatko mogao postati Uberov vozač – bilo je dovoljno da je osoba punoljetna, ima vozačku dozvolu i automobil. Ime usluge na početku je bilo UberCab (Uber taksi), no kako njeni vozači nisu imali licence potrebne za taksiranje, kompanija je preimenovana samo u Uber. Upravo tu leži jedna od najvećih kontroverzi ove kompanije, problem zbog kojeg su tisuće taksista u gradovima diljem svijeta u nekoliko navrata prosvjedovali, a u nekim slučajevima došlo je i do fizičkog nasilja kao prošle godine u Parizu, dok su usluge ove kompanije u nekim gradovima zabranjene.
Kao i u drugim gradovima svijeta, i u Hrvatskoj taksisti su se pribojavali kako će im ova 'aplikacija' uzeti posao, odnosno da će svatko s vozačkom dozvolom i automobilom moći obavljati usluge taksi prijevoza bez potrebe za plaćanjem posebnih i skupih licenca za taksiranje čime bi, smatraju, stekli nepoštenu prednost na tržištu. No, takvih se stvari taksisti u Hrvatskoj ne bi trebali bojati jer, kako je za Netokraciju rekao Loic Amado iz Ubera, u našoj zemlji Uber kreće s uslugom UberX što znači kako će vozači morati imati licencu i raditi u skladu sa svim zakonima RH.
Jednostavno korištenje
Korištenje Ubera iznimno je jednostavno – prvo je potrebno skinuti aplikaciju koja je dostupna za pametne telefone koji rade na operativnim sustavima Android i Windows Phone te na iPhoneu, uključiti GPS i sa samo jednim klikom unutar aplikacije naručiti vožnju. Aplikacija će odmah pronaći najbližeg slobodnog vozača (kojeg će korisnici moći ocjenjivati pa možete znati kakvu uslugu očekivati), a u Uberu žele da vrijeme čekanja od naručivanja vozila pa do dolaska taksija bude do pet minuta. Prilikom registracije unutar aplikacije korisnik ostavlja i podatke svoje bankovne kartice tako da se vožnja naplaćuje direktno s kartice (poslovni korisnici dobit će kopiju R1 računa na e-mail), pri čemu Uber uzima svoju proviziju, a ostatak ide vozaču. Uberovi automobili neće imati taksimetar, već će vožnju obračunavati po kilometru, odnosno ako je brzina vožnje manja od 18 km/h po vremenu vožnje, a iako će cijena u nekad ovisiti i o nekim drugim faktorima (poput potražnje, vožnje praznicima i slično), ona bi trebala biti povoljnija u odnosu na trenutne cijene taksi usluga.
Zagreb vjerojatno neće biti jedini hrvatski grad u kojem će Uber pokrenuti svoju uslugu prijevoza te se nadamo kako ćemo već sljedeće ljeto u Dubrovniku, a možda i u Splitu moći koristiti Uber. Kako izgleda vožnja Uberom moći ćemo saznati danas od 12 sati kada će prve Uberove taksije moći pozvati više od 13 tisuća ljudi iz Zagreba koji su do sada skinuli ovu aplikaciju, a sigurno je kako će od danas ta brojka biti puno veća.
