Izvansolarni planet polovice mase Zemlje otkriven je kako kruži oko crvene patuljaste zvijezde, objavili su znanstvenici.
Pročitajte i ovo
3I/ATLAS
Astronomi otkrili nešto neočekivano u tragovima misterioznog međuzvjezdanog posjetitelja u Sunčevu sustavu
Unatoč brojnim teorijama i svjedočanstvima
Koji su razlozi zašto nas izvanzemaljci još uvijek nisu posjetili, prema znanosti?
Invazivna vrsta
U Austriji upozoravaju turiste koji idu u Hrvatsku: "Budite oprezni, sve ih je više"
Sretan kraj potrage
Pronađena djevojčica za kojom se tragalo 11 dana: Jedan poziv bio je ključan
KVAR NA KUBI
Deset milijuna ljudi u potpunom mraku: Novi kolaps mreže paralizirao otok
Nebesko tijelo, nazvano GJ 367 b, stjenoviti je planet male mase s polumjerom 72 posto Zemljinog i masom koja odgovara 55 posto Zemljine mase.
Znanstvenici kažu da je "jedan od najlakših među gotovo 5000 egzoplaneta poznatih danas".
Pročitajte i ovo
Veliki korak u istraživanju svemira
Američki astronomi tvrde da su otkrili prvi planet izvan naše galaksije: "Potrebno je još istražiti, ali mislimo da imamo jake argumente"
Međunarodni tim znanstvenika predvođen Institutom za planetarna istraživanja Njemačkog zrakoplovnog centra (DLR) došao je do tog otkrića.
Astronom Szilard Csizmadia rekao je da njegova "visoka gustoća ukazuje na to da planetom dominira željezna jezgra".
Planetu GJ 367 b, koji je od Zemlje udaljen nešto manje od 31 svjetlosne godine, treba oko osam sati da završi krug oko svoje zvijezde, crvenog patuljka zvanog GJ 367, čija veličina iznosi samo oko pola veličine Sunca.
Planet kruži vrlo blizu crvene patuljaste zvijezde koja je manja, hladnija i manje blistava od našeg Sunca – čak 99 posto bliže u odnosu na udaljenost Zemlje od Sunca, prema Csizmadiji.
Pročitajte i ovo
Trebamo proširiti vidike
Astronomi pronašli novu klasu za život pogodnih egzoplaneta: Otkrivaju kad možemo očekivati prvi trag života u svemiru
Čini se da ima sličnosti s Merkurom, rekla je Kristine Lam iz DLR-a, koja je vodila međunarodni tim s Csizmadijom.
To ga smješta među planete manje od Zemlje i dovodi istraživanja korak bliže potrazi za 'drugom Zemljom'.
Planet se, međutim, ne može smatrati 'drugom Zemljom' zbog vrlo visokih razina zračenja kojima je izložen, a koje su više nego 500 puta jače od zračenja kojemu je izložena Zemlja, rekao je Csizmadia.
Površinska temperatura mogla bi doseći i 1500 Celzijevih stupnjeva - to je temperatura na kojoj bi se sve stijene i metali otopili.
Pročitajte i ovo
Čudo udaljeno 336 svjetlosnih godina
Veliko otkriće astronoma moglo bi napokon dovesti i do pronalaska tajanstvenog Planeta Devet u Sunčevom sustavu
Četvrt stoljeća nakon otkrića prvih egzoplaneta znanstvenici su se okrenuli njihovoj preciznijoj analizi kako bi stekli dublje razumijevanje njihove raznolikosti, od velikih plinskih divova sličnih Jupiteru do manjih stjenovitih planeta nalik Zemlji, na kojima bi život mogao opstati.
Otkriće je objavljeno u četvrtak u znanstvenom časopisu Science.