Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Tim znanstvenika s MIT-a, u kojem je i hrvatski fizičar Marin Soljačić, otkrio je novi fenomen, koji bi mogao revolucionarizirati tehnologiju lasera i senzora.


Sasvim slučajno i u potrazi za posve drugim fenomenom, tim zanstvenika s MIT-a, među kojima se nalazi i hrvatski fizičar Marin Soljačić, otkrio je novu metodu 'zarobljavanja' svjetlosti, koja bi mogla pronaći niz primjena u tehnologijama koje zahtijevaju izuzetnu preciznost lasera i senzora.

Vezani članci Slika nije dostupna Marin Soljačić i njegov tim vraćaju ih u život, jače nego ikad Slika nije dostupna 'Mogao sam stati na Trg bana Jelačića i podijeliti novce, no Hrvatska od toga ne bi imala velike koristi'

>> Hrvatski znanstvenik radi na bežičnom punjenju mobitela!

Do fenomena su došli pomoću računalnog modela, kojeg su uspjeli eksperimentom i dokazati, a njime se stvaraju dva vala svjetlosti, istih valnih duljina, no suprotnih faza, tako da se one zapravo međusobno poništavaju. Svjetlost drugih valnih duljina, koja se nalazi između navedena dva vala, prolazi normalno, a tim s MIT-a tvrdi kako se ista metoda može primijeniti i na druge tipove valova - zvučnih, radio pa čak i vodenih valova te elektrone (čije se ponašanje opisuje jednadžbama valova).

Pravili 'pitu', ispekli slastan 'kolač'

O otkriću smo porazgovarali s dr. Marinom Soljačićem, koji i predaje fiziku na tom prestižnom i svjetski poznatom sveučilištu u Bostonu.

'Tražili smo jedan drugi fenomen koji smo vjerovali da bi trebao postojati i slučajno nabasali na ovo što smo otkrili. Prvo smo mislili da smo napravili neku grešku. No, kada smo eliminirali sve moguće izvore pogreške, pokušali smo objasniti fenomen kao novu manifestaciju fenomena kojeg smo već poznavali otprije. Kada ni to nije uspjelo, proučili smo stvari 'dublje' i uvidjeli da se radi o uistinu novom i rekao bih neočekivanom fenomenu', prepričao nam je otkriće Soljačić.

Svjetlo koje eliminira vlastito širenje

Fizika ovog fenomena, zapravo nije teška za shvatiti, što nam je u praktički jednoj misli objasniti i sam Soljačić.

'Zamislite materijal koji ima svojstvo da je propagacija (širenje) svjetla u njemu iz ovog ili onog razloga zabranjena. Kada svjetlo naiđe na povrsinu takvoga materijala, nema izbora nego da bude reflektirano. Sva ogledala koja smo do sada rabili i poznavali na ovom svijetu su implemntirana na taj način. Mi smo otkrili jednu potpuno drugačiju vrstu ogledala, koje reflektira svjetlost, ne zato jer je propagacija svjetla zabranjena, već zato jer svjetlo eliminira vlastitu propagaciju', pojasnio je ugledni hrvatski fizičar.

Srodniji ogledalu nego staklu

Analogno tom otkriću, odmah smo upitali Soljačića jesu li klasična ogledala ovim otkrićem upravo postala suvišna ili zastarjela, odnosno čeka li nas velika promijena u tom smislu.

'Naš konkretan fenomen je srodniji ogledalu nego staklu, no nije došao ni kraj klasičnim ogledalima. Što god da radite (u znanosti, inženjeringu, životu), uvijek morate raditi kompromise između cijene i performansi. Postojeća ogledala su sasvim dobra za jako puno raznih primjena. Naša 'ogledala' su od interesa za posebne primjene, u kojima su određene vrste jako dobrih performansi izrazito neophodne', obrazložio je profesor Soljačić.

Moguće tehnološke primjene

Dakle, ogledala nemaju razloga za 'drhtanje' pred novootkrivenom konkurencijom, no postoje tehnologije koje će ovo otkriće 'objeručke' zgrabiti i dati mu primjenu ravnu njegovih mogućnosti, a možda i više.

'Glavne komponente lasera su ogledala i medij za amplifikaciju svjetlosti. 'Ogledala' srodna našima se već koriste za određene vrste lasera, pa je moguće da bi naše 'ogledalo' i tamo moglo biti od koristi'.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju