Zemaljski mikroorganizmi na vanjskoj strani Međunarodne svemirske stanice preživjeli su 533 dana u vakuumu, izloženi intenzivnom ultraljubičastom zračenju i ekstremnim oscilacijama temperature u svemiru, pokazalo je njemačko istraživanje čiji rezultati upućuju na mogućnost da živi organizmi mogu preživjeti na Marsu.
Pročitajte i ovo
Poseban zadatak
Europski automobilski div zaposlio 100 ovaca dok se sprema za masovna otpuštanja ljudi
U krateru Jezero
Novo otkriće s Marsa dovodi korak bliže odgovoru na vječno pitanje - jesmo li sami u svemiru?
hitne protuepidemijske mjere
Zavod reagirao zbog opasnog virusa, evo koje mjere slijede u Zagrebu: "Ne boravite na otvorenom, zatvorite prozore i vrata"
VREMENSKA PROGNOZA
Stiže osvježenje, no prije toga prijete olujni vjetar i lokalni pljuskovi
DRVA I PELETI
Grijanje će ove zime biti nikad skuplje: Građani već navalili na kupnju, cijene lete u nebo
Znanstvenici njemačkog svemirskog centra (DLR) željeli su provjeriti kako bi organizmi sa Zemlje preživjeli u uvjetima poput onih koji vladaju na negostoljubivom Marsu, planetu Sunčeva sustava koji ima najveće izglede za neki oblik života unatoč prašini, suhoći, malo kisika i slaboj gravitaciji, snažnim zračenjima zbog rijetke atmosfere, hladnoći i mraku koji stvaraju pješčane oluje.
U okviru eksperimenta pod nazivom Biomex organizmi poput bakterija, algi, lišajeva i gljivica izloženi su uvjetima poput marsovskih na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Na Marsu postoji mnogo onoga što je potrebno za život poput atmosfere i elemenata ugljika, vodika, kisika ili dušika, sumpora i fosfora te možda čak i tekuće vode.
Organizmi su uzgojeni na podlozi koja odgovara zemlji na Marsu i potom postavljeni s vanjske strane ISS-a u komori Expose-R2. Eksperiment je obuhvatio stotine uzoraka koji su ostavljeni tamo 18 mjeseci između 2014. i 2016. prije nego što su vraćeni na Zemlju kako bi ih znanstvenici analizirali.
"Neki od organizama i biomolekula pokazali su iznimnu otpornost na zračenje vanjskog svemira i vratili su se na Zemlju živi", kazao je astrobiolog Jean-Pierre Paul de Vera s DLR-ova instituta za istraživanja planeta.
"Među ostalim proučavali smo jednostanične mikroorganizme koji su postajali na Zemlji više od 3,5 milijarde godina u slanoj vodi. Naši 'ispitanici' njihovi su 'rođaci' koji su otkriveni u arktičkom vječnom ledu.
"Preživjeli su u svemirskim uvjetima i može ih se otkriti našim instrumentima. Takvi jednostanični organizmi mogli bi biti kandidati za životne oblike koji bi se mogli pronaći na Marsu".
Organizmi su prikupljeni s najnegostoljubivijih dijelova Zemlje poput Arktika, Antarktike, Alpa, vječnog leda i španjolskih stepa.
Organizmi koji mogu preživjeti u takvim uvjetima nazivaju se ekstremofili i smatra se da je najvjerojatnije da bi takvi organizmi mogli živjeti na drugim planetima.
"To naravno ne znači da život zapravo postoji na Marsu", kaže de Vera.
Rezultati istraživanja objavljeni su u NASA-inu časopisu Astrobiology.
(Hina)