Nova znanstvena studija pokazala je, da unatoč općenito prihvaćenoj ideji da neki ljudi uče brže od drugih, svi zapravo učimo vrlo sličnim stopama pod istim prilikama.
Amrički znanstvenici promatrali su 1,3 milijuna učeničkih interakcija kroz razne softverske alate za učenje koje je koristilo 6946 učenika, od razine kasnih osnovnoškolaca do studenata. Prikupljeni podaci pokrivali su različite predmete i više formata, uključujući online tečajeve i obrazovne igre.
Pročitajte i ovo
Razina učenja nema najveći utjecaj na akademski uspjeh učenika
Analizom tih podataka otkriveno je da su polazna točka za učenike, kao i njihova prilika da prakticiraju preuzeta znanja, imali najveći utjecaj na njihov akademski uspjeh, a ne bilo koja razina učenja. Studija vezana za to istraživanje objalvjena je u znanstvenom časopisu PNAS.
Podaci su pokazali da razlike u postignućima proizlaze iz razlika u mogućnostima učenja i da bolji pristup takvim prilikama može pomoći u uklanjanju tih praznina. To je dodatna potvrda da ove obrazovne tehnologije mogu pružiti povoljne uvjete za učenje, koji olakšavaju učenje nečeg novog, poput drugog jezika ili znanstvenog ili matematičkog koncepta, ističe Ken Koedinger, kognitivni psiholog sa američkog Sveučilišta Carnegie Mellon u Pennsylvaniji.
Potraga za odgovorima na tri ključna pitanja
Znanstvenici su zapravo htjeli dobiti odgovore na tri pitanja: Koliko je prakse potrebno da se nešto nauči, koliko se početni učinak razlikuje među učenicima te koliko se studenti razlikuju u brzini učenja?
Studentima je u prosjeku bilo potrebno sedam prilika da nešto nauče, iako su postojale varijacije među pojedincima. Nova studija pokazala je da se ta varijacija više svodi na to odakle su učenici počinjali, nego na njihovu sposobnost bržeg učenja. Autori nove studije tvrde da je mogućnost aktivnog uključivanja u iskustva učenja također bila važna. Obrazovni alati uključeni u studiju poticali su interaktivnost i bili u mogućnosti pružiti trenutnu povratnu informaciju učenicima, što je također pomoglo.
Svi smo vidjeli slučajeve u kojima netko postigne ishod učenja prije nego njegov vršnjak. Ono što obično ne pratimo je gdje su počeli. Naši rezultati nisu kontradiktorni da ljudi završavaju na različitim mjestima, ali uzimanje u obzir mjesta odakle studenti kreću može nam puno reći o tome gdje će završiti, ističe Keodinger.
Pročitajte i ovo
Različiti (meentalni) putevi, no isto ishodište
Autori studije sugeriraju da naši mozgovi mogu ići različitim 'mentalnim rutama' kako bi nešto naučili, što znači da naše stope učenja nisu previše različite, jer svi možemo doći do iste točke na način koji najbolje odgovara našem iskustvu i znanju. Njihova studija je to i potvrdila na način da, tamo gdje su postojale razlike u stopi učenja, one su bile izraženije u jezicima, koji zahtijevaju puno učenja napamet ili pamćenja. Prethodne studije također su uočile različite vrste mentalnih aktivnosti prilikom učenja istih informacija, što sugerira personalizirani pristup.
Svi ti podaci korisni su za pronalaženje najboljih načina za prenošenje znanja i postavljanje obrazovnih tečajeva. Mnogi su čimbenici u igri kada je u pitanju učenje, uključujući i način na koji se prilagođavamo svojim pogreškama, ali autori nove studije žele naglasiti da smo zapravo svi sposobni učiti.
Bez obzira tko ste, vi to možete. Možda ste imali manje prilika u svom životu, tako da će u početku možda biti teže nego drugim ljudima, ali ćete napredovati jednako kao i bilo tko drugi sve dok se toga držite, kaže Paulo Carvalho, sistemski znanstvenik sa Sveučilišta Carnegie Mellon.
Pročitajte i ovo
Izvor: Science Alert
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Potvrđeno da je pogođeno nuklearno postrojenje u Iranu. Oglasila se Rusija: "Bio je to paravan..."
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
GLASINA NIJE TOČNASlavni nogometaš Irana nije tražio da ga klub pusti kako bi mogao u rat
