Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Utrka da se napravi lažno meso postaje sve zanimljivija. Naime, dva znanstvenika sa suprotnih strana svijeta tvrde da su došli do toga da gotovo posluže laboratorijski uzgojene hamburgere te da, na taj način, pridonesu i očuvanju planeta. Nova stvarnost je, tvrde, tako blizu, gotovo je možete okusiti.


U malom laboratoriju u Menlo Parku, četrdesetak kilometara južno od San Francisca, postoji dašak revolucije u zraku, a 57- godišnjeg profesora Patricka Browna lako bi se moglo proglasiti poremećenim vizionarom koji želi zaustaviti ljude da jedu meso. On to ne želi učiniti putem uvjeravanja ili koristeći prisilu, ali nudi nešto bolje za istu pa čak i manju cijenu, piše Guardian.

Vezani članci Slika nije dostupna IZBJEGLIČKA KRIZA Rusija oštro kritizira Europu Slika nije dostupna VIDEO Na letu dva putnika s ukradenim putovnicama! Sumnja se na teroristički napad

O lažnom se mesu govori desetljećima, ali se nikada nije učinilo ništa konkretno po tom pitanju, osim o proizvoda koji se temelje na soji i koji, za mnoge, imaju ružan okus.Takvi su proizvodi obično dosta skuplji od običnog mesa.

>> Čudna životinja plaši građane - što je to?!

Izumitelji lažnog mesa tvrde da su na pragu velikog otkrića te da postoji realna mogućnost da nastupi nova era-era lažnog mesa koje će biti hranjivo i jeftino, koje se neće razlikovati od pravog mesa. Tvrde da će takvo meso biti načinjeno od sintetiziranog životinjskog tkiva ili izvedeno iz biljnog materijala.

Brown je molekularni biolog sa Sveučilišta u Stanfordu i dvije je godine radio na stvaranju sintetiziranog mesa i mliječnih proizvoda. 'Nije mi interes stvoriti hranu za vegane. Ja želim stvoriti hranu za sve ljude koji vole i žele nastaviti jesti meso. želim smanjiti ljudski otisak na ovoj planeti za 50%', kazao je Brown. Ono o čemu Brown govori je revolucija koja bi trebala promijeniti naš odnos prema životinjama i planeti.

Konzumiranje mesa je loše za okoliš, u to nema nikakve sumnje, a moralni argumenti protiv ubijanja životinja su uvjerljivi. Trenutno, ljudi ubiju 1.600 sisavaca i ptica svake sekunde kako bi sebi osigurali hranu. U budućnosti će porasti broj ljudi i njih će se morat nahraniti i to je ono što, prema Brownu, moramo imati na umu.

Meso, odnosno mišićno tkivo je složeno. Odrezak se, na primjer, sastoji od nekoliko desetaka tisuća mišićnih vlakana, krvnih žila, živaca, slojeva masti i vezivnog tkiva te od hrskavice i kostiju. Stotine kemikalija mesu daju okus, a on i tekstura se mijenjaju ovisno o tome kako se kuha. Svježe sirovo meso gotovo je neukusno. No, kada se zagrije, nastaje niz promjena koje kuhanom mesu daju prepoznatljivi okus. Postići to u laboratoriju nije nimalo jednostavan zadatak. Jedan od načina je da se manipulira biljnim materijalom  i upravo je to ono što Brown radi, ali je odbio otkriti detalje zbog toga što je vezan ugovorom.

>> Laboratorijske čimpanze prvi put ugledale danje svjetlo...

Kako ćemo ga nazvat? Dugo smo razmišljali i došli do zaključka da ga jednostavno trebamo nazvati meso', kazao je dr. Mark Post. Riječ je o  54- godišnjem Nizozemcu sa Sveučilišta u Maastrichtu kojemu je u glavi ista zamisao-proizvesti lažno meso. On to želi učiniti koristeći matične stanice skupljene iz životinjskih ostataka iz klaonica koje bi 'othranjivao' šećerom, aminokiselinama, mineralima i svim drugim hranjivim tvarima koje su potrebne za pravilan rast.

No, Brown je bio dosta kritičan prema njegovoj metodi navodeći da je jako skupa i složena. Obojica su predstavila svoje projekte na znanstvenom skupu u Vancouveru,a Nizozemac je priznao da bi njegov američki konkurent mogao pobijediti u utrci za izradu lažnog mesa, ali smatra da bi mogao imati problema pri prodaji svoje ideje.' Brown je genij, ali njemu treba PR savjetnik', kazao je Post.

Ako Brown i Post uspiju u svojoj namjeri, globalna bi se industrija mesa mogla naći u istoj situaciji kao i proizvođači starih pisaćih strojeva koji su se koristili prije nove i bolje tehnologije. U tom će slučaju svijet doista drugačije izgledati.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.