Istraživanja pokazuju da klima Zemlje može biti osjetljivija na onečišćenje stakleničkim plinovima nego što su mnogi dosadašnji klimatski modeli procjenjivali, što dovodi u pitanje nadu da će se globalno zagrijavanje ograničiti ispod 2°C.
Gunnar Myhre iz norveškog CICERO Centra za međunarodna klimatska istraživanja kaže da je to loša vijest za globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena.
Znanstvenici već dugo znaju da staklenički plinovi uzrokuju atmosfersko zagrijavanje, no točna razina osjetljivosti još uvijek nije poznata. Ključna nepoznanica jest kako će se oblaci ponašati u toplijoj atmosferi, jer povratne sprege oblaka mogu pojačati zagrijavanje u samopodržavajućem ciklusu.
Trenutni klimatski modeli koje koristi UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) procjenjuju da će udvostručenje koncentracije CO2 u atmosferi u odnosu na predindustrijske razine zagrijati planet između 2°C i 5°C, s centralnom procjenom od 3°C.
Myhre i njegovi kolege usporedili su te predviđanja s podacima satelita koji mjere energetski disbalans Zemlje, odnosnoo pokazatelj koliko dodatne topline je zarobljeno u klimatskom sustavu. Njihova analiza pokazala je da modeli s nižom osjetljivošću, koji predviđaju manje zagrijavanje, ne odgovaraju satelitskim opažanjima od 2001. godine. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Science.
Modeli s višom osjetljivošću, što znači da je Zemlja manje otporna na stakleničke plinove, bolje se slažu sa satelitskim podacima.
Optimistični modeli koji bi nam dali malu količinu zagrijavanja su manje vjerojatni, kaže Myhre za New Scientist.
Rezultati sugeriraju da je zagrijavanje iznad 2,9°C vjerojatnije za udvostručenje CO2, čime se dovode u pitanje prognoze ispod tog praga. To se slaže i s rekordnim temperaturama kopna i mora od 2023. godini, koje upozoravaju na jaču klimatsku povratnu spregu u atmosferi, dodaje Myhre.
Brže smanjenje emisija stoga je ključno za ostvarenje klimatskih ciljeva, što zahtijeva da svijet brže i odlučnije smanji ugljični otisak.
Johannes Quaas sa Sveučilišta Leipzig u izjavi za New Scientist naziva rezultate „vrlo vjerojatnim argumentom koji naglašava potrebu za političkim djelovanjem protiv klimatskih promjena.“
Richard Allen sa Sveučilišta u Readingu pak napominje da satelitski podaci postoje tek od 2001. godine i da prirodne klimatske varijacije također mogu igrati ulogu, ali se slaže da je studija temeljita i da ona daje dodatne dokaze da su simulacije koje predviđaju manje dugoročno zagrijavanje manje realistične.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
