Svaki novopronađeni fosil otkriva dio povijesti Zemlje i života na njoj. A novi fosil, pronađen u kanadskoj pokrajini Nova Scotia, mogao bi znanstvenicima dati dosad najbolji uvid u pojavu biljoždera na Zemlji.
Naime, pronađena je lubanja za koju se procijenjuje da je stara oko 307 milijuna godina i da je pripadala jednom od najstarijih poznatih kopnenih kralješnjaka koji se hrane biljem.
Kako piše Reuters, stvorenje nazvano Tyrannoroter heberti imalo je lubanju trokutastog oblika, koju su karakterizirali veliki mišići obraza korišteni za žvakanje tvrdog biljnog materijala, dok su se u ustima nalazili specijalizirani zubi koji su taj materijal drobili i usitnjavali.
Znanstvenici pretpostavljaju da je izgledao kao gmaz iako je kategoriziran kao dio skupine koja se naziva mikrosauri. Procjenjuju da je bio dug oko 30,5 centimetara i zdepaste građe, a samo na lubanju otpada oko 10 centimetara.
Tiranoroter živio je pred više od 300 milijuna godina među ranim članovima široke loze četveronožnih kopnenih životinja (tetrapodima) koji su bili preteča današnjih vodozemaca, gmazova, sisavaca i ptica.
Znanstvenici ističu kako su vjerojatno evoluirali od riba s mesnatim perajama nalik udovima, koje su postale prve životinje s kralježnicom koje su izašle na kopno, pred otprilike 375 milijuna godina.
Iako znanstvenici ističu da su najraniji tetrapodi bili mesojedi, s vremenom su se prebacili na prehranu u kojoj dominiraju biljke.
Tiranoroter je najraniji i najpotpuniji kralježnjak-kopneni biljojed koji pokazuje prilagodbe koje mogu prerađivati biljni materijal bogat vlaknima, ističe paleontolog Arjan Mann iz Muzeja Field u Chicagu, koautor istraživanja objavljenog u časopisu Nature Ecology and Evolution.
Znanstvenici su dugo smatrali da su se prvi pravi kralježnjaci biljojedi pojavili tek prije otprilike 299 milijuna godina, no otkriće ovog fosila mijenja taj podatak. Čini se i da je jedenje insekata možda bio ključan korak u prelasku s mesožderstva na biljožderstvo.
Osim što razjašnjava podrijetlo biljojeda, ovo otkriće bi također moglo pomoći znanstvenicima da shvate kako životinje koje jedu biljojede reagiraju na promjene u okolišu. Tiranoroter je živio pri kraju karbonskog razdoblja, vremena velikih klimatskih promjena i posljednjeg prijelaza iz ledenih u stakleničke uvjete.
