Je li delta-soj završnica koronavirusa? ''Neizbježno je da će u sljedeće dvije godine postojati još jedna značajna varijanta''

''Nekada se govorilo o gama-soju ovdje ili alfa-soju, a sada je sve samo delta'', rekao je William Hanage, epidemiolog na Harvard TH Chan školi javnog zdravlja za The Guardian.

tri vijesti o kojima se priča IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..." Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" Država šalje zrakoplove Iz Omana evakuirano 12 hrvatskih državljana, a sutra počinje operacija povratka Hrvata iz Dubaija

Kaže kako je delta prvi put otkrivena u Indiji u prosincu 2020. godine, a nakon toga delta-soj SARS-CoV-2 virusa postala je toliko sveprisutna da se lako moglo pretpostaviti kako je nekada brza evolucija virusa zamijenjena stanjem mirovanja.

Iako se novi sojevi nastavljaju pojavljivati, kao što su nedavni soj AY. 4.2 ili varijanta delta-plus u Velikoj Britaniji, za koju znanstvenici procjenjuju da je od 10 do 15 posto zaraznija, iako za to još nema preciznih podataka, oni su gotovo identični delta-soju - osim ponekih manjih mutacija. Hanage ih je počeo nazivati deltinim unucima.

''Ima prilično delta-plusa, ali nije bitno zarazniji", ističe Hanage. Hanage i njegovi kolege još uvijek svaki tjedan istražuju baze podataka kao što su Pangolin i Nextstrain, jer pokušavaju predvidjeti što bi se sljedeće moglo pojaviti. Pitanje na koje nitko nije u potpunosti siguran u odgovor je: Je li delta stvarno završnica koronavirusa ili se u budućnosti nazire nešto još gore?

SARS-CoV-2 će sada polako i postojano mutirati te se na kraju biti izvan dosega trenutačnih cjepiva, ali tek kroz mnogo godina. Neki znanstvenici to smatraju najvjerojatnijim ishodom.

Potrebno je 10 godina...

''Predviđam da je evolucija koju ćemo vidjeti više ono što nazivamo antigenskim pomakom, gdje virus postupno evoluira kako bi pobjegao imunološkom sustavu. Za gripu i druge koronaviruse koje prilično dobro poznajemo, potrebno je oko 10 godina da virus nakupi dovoljno promjena da ga antitijela u krvi više ne prepoznaju", rekao je Francois Balloux, direktor UCL Genetics Institutea.

Smatra se da je alternativa iznenadna pojava potpuno novog soja, s novim i bitno drukčijim mogućnostima prijenosa, virulencijom ili imunoevazivnosti. Profesor kliničke mikrobiologije na Sveučilištu Cambridge, Ravi Gupta, ove sojeve naziva "supersojevima" i kaže da je 80 posto siguran da će se pojaviti još jedan takav, ali ne zna se kada.

Ova nova delta plus varijanta, dodaje Gupta, je relativno slaba u usporedbi sa stvarima o kojima govori. ''Ima dvije mutacije iz delta soja, ne mislim da su toliko zabrinjavajuće i nije u velikoj mjeri uzela maha u drugim zemljama. Ali neizbježno je da će u sljedeće dvije godine postojati još jedna značajna varijanta koja će se natjecati s deltom i možda će je nadmašiti'', napominje.

Gupta kaže da se rekombinacija ne čini tako česta, ali ostaje kao jedan od izvora nove supervarijante, pogotovo u dijelovima svijeta gdje je značajan dio populacije i dalje necijepljen, a virusni sojevi mogu slobodno cirkulirati. "Sad kad je delta u velikoj mjeri ključni virus, to je postalo manje vjerojatno, no postoje veliki dijelovi planeta koje ne uzorkujemo i ne znamo što se događa. Dakle, to je vrlo realna mogućnost", smatra Gupta.

Aktivno poticanje virusa?

Posljednjih tjedana pojavila se i zabrinutost da bi upotreba novih antivirusnih tableta, posebice Merckovog molnupiravira, mogla pridonijeti tome aktivnim poticanjem razvoja virusa SARS-CoV-2. Molnupiravir djeluje tako da ometa sposobnost virusa da se replicira, zasipajući njegov genom mutacijama sve dok se više ne može razmnožavati.

Neki virolozi su tvrdili da preživljavanje bilo kojeg od ovih virusnih mutanata i njegovo širenje teoretski moglo potaknuti porast novih sojeva.

Gupta pak ističe da postoji veći problem, onaj koji bi mogao dovesti do stvaranja supervarijante - stalno visoka stopa zaraze u zemljama kao što je Velika Britanija, zbog sposobnosti delta-soja da se prenosi među cijepljenim pojedincima.

"Što je više dnevnih infekcija, to je veća šansa da postoji pacijent X koji će se zaraziti, a njegove T-stanice nisu dovoljno jake da izliječe infekciju, jer su imunosupresirane. Dakle, na kraju takav pacijent ima infekciju tijekom nekoliko dana, ima neka antitijela, jer se razvio djelomični odgovor na cjepivo i virus ih nauči izbjeći i onda se to počne širiti", napominje Gupta.

Pročitajte i ovo Za djelotvorniju zaštitu Kratki vodič o "booster" dozi: Saznajte trebate li testirati razinu antitijela te koje cjepivo i kad primiti

Pročitajte i ovo Problem je u širenju zaraze Liječnici objašnjavaju zašto i cijepljeni protiv COVID-a obolijevaju i umiru

''Ne znamo zasigurno, ali korišteno je puno plazme i to je potencijalno bio jedan od pokretača sojeva. Koristilo se to vrlo široko u Brazilu, Indiji, Velikoj Britaniji i SAD-u i sve su te zemlje imale svoje vlastite sojeve", ističe Gupta.

S obzirom na to da su cjepiva protiv koronavirusa osmišljena tako da se ima na umu evoluciju virusa, epidemiolozi ne očekuju da će ih neka nova supervarijanta učiniti potpuno beskorisnima. Iz tog razloga je vrlo malo vjerojatno da će dovesti do velikih ozbiljnih epidemija, poput ove u posljednje dvije godine.