Veljača 2025. godine treća je najtoplija veljača na globalnoj razini, objavljeno je u sklopu mjesečnog klimatskog biltena Copernicusa, službe za klimatske promjene kojom upravlja Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze.
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje"
Država šalje zrakoplove
Iz Omana evakuirano 12 hrvatskih državljana, a sutra počinje operacija povratka Hrvata iz Dubaija
IVICA MANDIĆ
Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..."
Kako ističu, veljača 2025. imala je s prosječnu ERA5 površinsku temperaturu zraka od 13,36 °C, što je 0,63 °C više od prosjeka za veljaču u razdoblju od 1991. do 2020. Tek je neznatno toplija, za 0,03 °C, od četvrte najtoplije veljače, one zabilježene u 2020. godini.
Kako ističu iz Copernicusa, veljača 2025. bila je 1,59 °C toplija od procijenjenog prosjeka od 1850. do 1900., koji se koristio za definiranje predindustrijske razine, i bila je 19. mjesec u posljednjih 20 mjeseci za koji je globalna prosječna površinska temperatura zraka bila više od 1,5 °C iznad predindustrijske razine.
No, to nije sve. Globalna prosječna temperatura za borealnu zimu 2025. (od prosinca 2024. do veljače 2025.) bila je druga najviša zabilježena s 0,71 °C iznad prosjeka od 1991. do 2020. za ova tri mjeseca. To je tek 0,05 °C manje od rekorda postavljenog za borealnu zimu 2024. godine.
Iz Copernicusa upozoravaju kako je razdoblje od 12 mjeseci od ožujka 2024. do veljače 2025. bilo 0,71 °C toplije od prosjeka 1991. - 2020. i 1,59 °C više od predindustrijske razine.
Veljača 2025. nastavlja niz rekordnih ili gotovo rekordnih temperatura zabilježenih u posljednje dvije godine. Jedna od posljedica toplijeg svijeta je topljenje morskog leda, a rekordno ili gotovo rekordno niska razina leda na obama polovima gurnula je globalnu ledenu pokrivenost na minimalnu razinu, istaknula je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u ECMWF-u.
Temperature u Europi variraju
Prema podacima koje je objavio Copernicus, prosječna temperatura nad europskim kopnom za veljaču 2025. iznosila je 0,44 °C, što je 0,40 °C više od prosjeka za veljaču 1991. - 2020. To je svrstava znatno izvan deset najtoplijih mjeseci veljače za Europu.
Najviše temperature iznad prosjeka zabilježene su u sjevernoj Fenoskandiji, na Islandu i Alpama, dok je, zanimljivo, veliko područje negativnih anomalija zabilježeno u istočnoj Europi.
Izvan Europe temperature su bile najviše iznad prosjeka u velikim dijelovima Arktika. Također su bile iznadprosječne u sjevernom Čileu i Argentini, zapadnoj Australiji i jugozapadu Sjedinjenih Država i Meksiku.
Temperature su najviše bile ispod prosjeka u dijelovima Sjedinjenih Država i Kanade. Druge regije s ispodprosječnim temperaturama uključuju regije uz Crno, Kaspijsko i istočno Sredozemno more, kao i veliku regiju u istočnoj Aziji, koja pokriva dijelove južne Rusije, Mongolije, Kine i Japana.
Prosječna temperatura za europsko kopno za zimu 2025. (od prosinca 2024. do veljače 2025.) bila je zajednička druga najviša zabilježena u sezoni s 1,46 °C iznad prosjeka 1991. - 2020., znatno hladnije od najtoplije europske zime 2020. (2,84 °C).
Temperaturne anomalije u veljači 2025.
(Foto:
Izvor podataka: ERA5. Zasluge: C3S/ECMWF.)
Morski led na povijesno niskim razinama
Visoke temperature zraka utječu i na razinu morskog leda, odnosno brzinu njegova otapanja. Prema Copernicusovim podacima, dnevni globalni opseg morskog leda, koji kombinira opseg morskog leda u obama polarnim područjima, dosegao je novi povijesni minimum početkom veljače i ostao, do kraja mjeseca, ispod prethodnog rekorda iz veljače 2023. godine.
Kako ističu, arktički morski led dosegnuo je najnižu mjesečnu količinu u veljači, 8 % ispod prosjeka. Ovo je treći uzastopni mjesec u kojem je veličina morskog leda postavila rekord za odgovarajući mjesec.
Antarktički morski led dosegao je četvrti najniži mjesečni opseg u veljači, 26 % ispod prosjeka. Dnevni opseg morskog leda možda je dosegao svoj godišnji minimum pred kraj mjeseca. Ako se potvrdi, to bi bio drugi najniži minimum u satelitskom zapisu. Ova će potvrda biti moguća tek početkom ožujka. Naime, upravo u ožujku arktički morski led postiže svoj godišnji maksimum.
Površina mora neobično je topla
Na debljinu morskog leda, osim toplog zraka, utječe i topla morska voda. A ove veljače ta je temperatura iznad prosjeka.
Prema Copernicusovim podacima, prosječna temperatura površine mora (SST) za veljaču 2025. iznad 60 °S – 60°N iznosila je 20,88 °C, što je druga najviša zabilježena vrijednost za taj mjesec, 0,18 °C ispod rekorda iz veljače 2024.
SST je ostao neobično visok u mnogim oceanskim bazenima i morima, iako se opseg tih regija smanjio u usporedbi sa siječnjem, posebno u Južnom oceanu i južnom Atlantiku. Neka mora, poput Meksičkog zaljeva i Sredozemnog mora, naprotiv, zabilježila su veća rekordna područja nego prošli mjesec.
Manje oborina
Podaci Copernicusa pokazali su da je u veljači 2025. Europa zabilježila pretežno ispodprosječne oborine. To se poklopilo s ispodprosječnom površinskom vlagom tla u većem dijelu srednje i istočne Europe, jugoistočnoj Španjolskoj i Turskoj.
Island, Irska, južna Velika Britanija, dio južne Francuske i središnja Italija bili su vlažniji od prosjeka.
U veljači 2025. bilo je sušnije od prosjeka u većem dijelu Sjeverne Amerike, jugozapadne i središnje Azije, najistočnijoj Kini, kao i u većem dijelu Australije i Južne Amerike, a Argentina je iskusila šumske požare.
Vlažniji od prosjeka zabilježeni su u istočnom i zapadnom SAD-u, na Aljasci i u dijelovima Kanade te u regijama Arapskog poluotoka, središnje Rusije i središnje Azije. Jugoistočna Afrika i južni Pacifik vidjeli su tranzit nekoliko ciklona, što je dovelo do značajne štete.