Unatoč prevalenciji ekosustava vođenih klorofilom na našem planetu, u raznolikim okolišima Zemlje uspijevaju i organizmi koji prkose konvencionalnim predodžbama o nastanjivosti, poput fotosintetskih bakterija koje uspijevaju u uvjetima slabog osvjetljenja i imaju tendenciju biti ljubičaste boje kako bi maksimalno iskoristile infracrveno zračenje. To ima implikacije i na potragu za izvanzemaljskim životom.
Astrobiologinja Lígia Fonseca Coelho s američkog Instituta Carl Sagan Sveučilišta Cornell, naglašava otpornost ljubičastih bakterija, ističući njihovu prilagodljivost različitim uvjetima i sugerirajući da bi pod sjajem crvenog sunca mogle još optimalnije rasti. Ljubičaste bakterije mogu napredovati u širokom rasponu uvjeta... crveno sunce moglo bi im dati najpovoljnije uvjete za fotosintezu, ističe Fonseca Coelho.
Pročitajte i ovo
Crveni patuljci prevladavaju u našoj galaksiji
Naša galaksija, Mliječna staza, ne vrvi zvijezdama sličnim našem suncu, već mnoštvom sićušnih, hladnijih crvenih patuljaka. Te zvijezde, koje emitiraju manje topline i svjetlosti, dovode u pitanje tradicionalne pretpostavke o potencijalu života izvan našeg sunčevog sustava. Kao odgovor na to, Institut Carl Sagan kreće u višestruko istraživanje, nastojeći katalogizirati zamislive oblike života i razaznati njihovu vidljivost na dalekim egzoplanetima.
Na Zemlji, klorofil dominira kao primarni pigment koji olakšava fotosintezu, osobinu naslijeđenu iz simbiotske veze između biljaka i cijanobakterija. To drevno partnerstvo, izoštreno kroz evolucijske periode, naglašava međusobnu povezanost životnih oblika i izvanrednu prilagodljivost bioloških sustava.
Istraživanje spektra boja izvanzemaljskog života
Pročitajte i ovo
Vođeni imperativom da otkriju spektar potencijalnog izvanzemaljskog života, Coelho i njezini kolege krenuli su u precizno istraživanje više od dvadeset bakterijskih vrsta, od kojih svaka koristi svjetlosnu energiju kroz niz karotenoidnih pigmenata. Te bakterije, koje rastu u različitim svjetlosnim uvjetima, bacaju živopisnu paletu nijansi, od vatreno narančaste do tamno smeđe, gurajući maštu dalje od konvencionalnih zelenih krajolika. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters.
Ipak, usred te raznolikosti pojavljuje se zajednička nit: duboka prilagodljivost životnih oblika njihovom okruženju. Baš kao što se Zemljini ekosustavi zamagljuju u mozaik jarkog zelenila, mogućnost vanzemaljskih biosfera koje se mogu pohvaliti hladnijim nijansama nudi primamljiv pogled u višebojni mozaik potencijalnog života izvan našeg svijeta.
Upravo otvaramo oči za te fascinantne svjetove oko nas... Ljubičaste bakterije mogu preživjeti i napredovati u tako različitim uvjetima da je lako zamisliti da na mnogim različiti svjetovi, ljubičasta je možda samo nova zelena, kaže Lisa Kaltenegger, astrobiologinja i direktorica Instituta Carl Sagan.
Izvor: Science Alert
