Prema jednoj psihološkoj teoriji, u slučaju nuklearnog napada ljudi bi reagirali na tri različita načina, a upravo bi ta reakcija mogla uvelike odrediti šanse za preživljavanje.
Iako je takav scenarij i dalje malo vjerojatan, s obzirom na aktualne globalne napetosti, tema nuklearne prijetnje povremeno se vraća u fokus javnosti. Rat u Ukrajini, nestabilnosti na Bliskom istoku i strahovi vezani uz nuklearno naoružanje dodatno potiču rasprave o tome kako bi ljudi reagirali u ekstremnim situacijama.
U tom kontekstu spominje se pravilo 10-80-10, koje opisuje tri tipična obrasca ponašanja u kriznim situacijama. Kako navodi psiholog John Leach, oko 10 posto ljudi reagira smireno i racionalno. Oni procjenjuju situaciju prije nego što djeluju, zadržavaju prisebnost i često preuzimaju inicijativu, pomažući drugima i donoseći ključne odluke.
Najveći dio populacije, oko 80 posto, u takvim situacijama bude zbunjen i dezorijentiran. Te osobe često ne znaju kako reagirati, sporije donose odluke i teže se snalaze u kaosu koji nastaje nakon katastrofe, piše Unilad.
Preostalih 10 posto reagira potpuno suprotno - panično ili rezignirano. Prema navodima iz Psychology Today, njihovo ponašanje može biti iracionalno i kontraproduktivno, što dodatno smanjuje šanse za preživljavanje.
Česte zablude
Stručnjaci upozoravaju i na česte zablude o tome kako reagirati u slučaju nuklearnog napada. Jedna od njih je ideja da bi bijeg automobilom mogao povećati sigurnost. No, Brooke Buddemeier iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore još je ranije upozorio da vozilo ne pruža stvarnu zaštitu.
"Nemojte ulaziti u auto. Ne pokušavajte voziti i ne pretpostavljajte da vas staklo i metal vozila mogu zaštititi", upozorio je.
Iako je riječ o teorijskim scenarijima, stručnjaci ističu da prisebnost, racionalno razmišljanje i pravilna procjena situacije mogu biti ključni faktori u preživljavanju u ekstremnim okolnostima.
